Pročitajte i ovo
Prvi zapisi o Samoboru potječu iz 1242. godine kada ga je hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. proglasio slobodnim kraljevskim trgovištem. Povelja koja tome svjedoči i dalje se čuva, a dan kada povjesničari procjenjuju da je donesena odluka slavi se kao dan grada. Od tada se Samobor razvijao prije svega kao obrtnički grad, ali u 19. stoljeću počinje se otkrivati i njegov turistički potencijal.
Samobor se početkom 19. stoljeća počinje uređivati, a izabran je i odbor koji je taj proces trebao nadgledati. Uređuju se šetališta, parkovi i trgovi, a otvaraju se i prvi turistički smještaji. Razvoju je posebno pogodovalo uvođenje redovne linije konjskog omnibusa između Samobora i Zagreba.
Organiziraju se balovi i karnevalske zabave, a prvu je fašničku povorku organizirao samoborski knjigoveža 1860. godine. Iste je godine Julije Huhn, zagrebački litograf, izdao dvije razglednice s motivima Samobora. Krajem stoljeća osnovano je „Društvo za poljepšavanje Samobora“ koje predstavlja preteču turističke zajednice. Početkom 20. stoljeća Zagreb i Samobor povezani su i željeznicom što je dodatno ubrzalo razvoj gradića. Do 1914. godine Samobor je imao tri hotela, pansion, kavanu i više od 50 gostionica.
Ugostiteljska ponuda s vremenom se sve više razvijala te se danas Samobor posebno ponosi ugođajem kojim dočekuje svoje turiste. No, ono što posjetitelje privlači nije samo bogata ponuda nego i brojni kulturni spomenici te znamenitosti. Upravni i kulturni centar grada je Trg kralja Tomislava na kojemu su sve zgrade zaštićene kao spomenici kulture.
Glavni trg pokazuje svu životopisnost grada, a na njemu se redovito održavaju i razne manifestacije. Uz njega prolazi potok Gradna koji gradu daje poseban ugođaj lagano žuboreći od zapada prema istoku. Preko Gradne prelaze mnogi mostovi, a onaj na Trgu kralja Tomislava bio je u vrijeme izgradnje drugi takav po veličini u Europi. Najvažniji sakralni objekt u gradu je Crkva svete Anastazije iz 17. stoljeća, a uz nju Samobor krase i brojne druge crkve, kapelice i dvori.
>> Mladi inovatori iz Samobora žele osvojiti svjetsko tržište! Evo kako!
Samobor je pravo mjesto za uživanje za sve ljubitelje prirode i odmora na otvorenom. Najljepše samoborsko šetalište je šumovit park Anindol na brdu Tepec gdje se mogu razgledati i ostaci zidina nekadašnjeg Starog grada s kojeg se pruža prekrasan pogled na Samobor i okolicu. Drugo najznačajnije šetalište je Vugrinščak na kojemu je smješteno kupalište. A u samom je centru grada nedavno uređen i Park Domovinske zahvalnosti u čijem se središtu nalazi spomenik žrtvama Domovinskog rata.
Samobor također skriva i veoma zanimljivu kulturnu povijest. Muzej grada Samobora koji detaljno pripovijeda priču u životu u gradu smješten je u nekadašnjem dvorcu Ferde Livadića. Njegova je kuća u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda bila središte kulturnog i političkog života. Tu su dolazili Gaj, Vukotinović, Rakovac, Štoos, Vraz, Bogović, Drašković, Jelačić, Trnski, Preradović, Mažuranić i mnogi drugi. Ljudevit Gaj upravo je u dvorcu 1833. godine napisao poznatu budnicu „Još Hrvatska ni propala“, a iste ju je večeri sam Ferdo Livadić uglazbio.
Što god da vas privuče u Samobor iz njega ćete ponijeti dojmove i uspomene, ali i svakako neki suvenir. Budući da je Samobor oduvijek bio obrtnički grad s vremenom se razvilo mnoštvo autohtonih proizvoda. Samoborski kraluš raskošna je tradicionalna ogrlica, a poznat je i samoborski kristal koji se na ovom području izrađuje od 19. stoljeća.
Ipak, ono što posjetitelje Samobora posebno oduševi su originalne delicije koje predstavljaju pravi gastronomski užitak. Prije svega, treba istaknuti nadaleko poznate samoborske kremšnite. Svatko tko posjeti Samobor mora ih probati, a najčešće i ponijeti kući.
No, to nije jedina slastica Samobora. Rudarska greblica je tradicionalni samoborski kolač od sira i oraha, a samoborski kušlec je pralina od tradicionalnih likera iz Samobora. Alkoholni pića također su nadaleko poznata. Bermet je izvorni samoborski aperitiv, a samoborska zlatna je odlična rakija. Osim slastica i pića, Samobor se posebno ponosi i svojim salamama i češnjovkama uz koje se najbolje slaže muštarda, samoborska vrsta senfa.
Raznovrsnost ponude koju Samobor nudi čini ga idealnom destinacijom za izlet koja može udovoljiti svačijem ukusu. Zanimljiva povijest, brojne znamenitosti te gastronomske posebnosti zadovoljit će i najzahtjevnije.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
sastanak u berlinuOvo se Ukrajincima neće svidjeti, SAD postavio uvjet Zelenskom: "Na ovo moraš pristati"
-
CURE NOVI DETALJIKod terorista iz Sydneyja pronađena iskaznica srpskog lovačkog kluba: "Dolazio je isključivo..."
-
Kakav bezobrazlukVIDEO Kruži snimka s groblja, građani u šoku: "Svašta smo znali vidjeti po groblju, ali ovo je za ne povjerovat"
