Zašto Aronija spada u kategoriju „super voća“?

Nasad aronije posađen u Dugom Selu na jesen 2012. i proljeće 2013. godine na ukupno 4 hektara
Cca 10 000 grmova,
Vrsta/sorta¸x - Aronia melanocarpa Nero
Nasad opremljen sistemom za navodnjavanje „kap po kap“
 

Pročitajte i ovo Vrijedne ruke učenika Osječki školarci sami proizvode hranu: Od voća i povrća rade gotove proizvode koje prodaju Kako uštedjeti? Prije se smatrala najjeftinijom namirnicom, ali s eurom postaje luksuz? "Meni je to puno"

Biljka aronija (Aronia Melanocarpa) je bobičasto voće iz porodice ruža, najviše liči na borovnicu, a neki je (iako krivo) zovu i sibirska borovnica. Postojbina joj je istok Sjeverne Amerike, odakle je dospjela u Sibir, a kasnije se proširila na Skandinavske zemlje, od kuda se polako spušta na jugoistok Europe. Danas su najveći nasadi aronije u Poljskoj. Oni, uglavnom, sade tip Viking koji podnosi niske temperature (do – 48 °C). Aronija sorte Nero posađena je u nasadima OPG-a Remenar. Ta sorta oblikuje nešto niže, ali gušće grmove (do 2 metra). U Hrvatskoj su zastupljene obje sorte. Uglavnom, aronija podnosi sve osim suše – dakle, navodnjavanje je uvjet za bilo kakvu ozbiljnu proizvodnju. Nasadi aronije imaju samo jednog, ali strašnog neprijatelja, a to je kukac (Epicometis Hirta / Dlakavi ružičar/ Rutava buba) koji napada (jede) cvijet, a protiv kojeg se može boriti jedino mehanički (sakupljanjem/hvatanjem) a, za sada, ne postoje nikakvi efikasni kemijski preparati. Zato je plod aronije izuzetno zdrav – nije tretiran nikakvim kemijskim sredstvima. Nasad aronije puni rod dosiže između pete i sedme godine nakon sadnje, a „rok trajanja“ nasada je do 20 godina.

Zašto aronija spada u kategoriju „super voća“?

Aronija u svojim plodovima sadrži veliku koncentraciju antioksidansa (tanine, biofenole, flavonoide, antocijanine, katehine), do te mjere da je čak mnogo moćniji antioksidans od brusnice, crnog ribiza, borovnice ili šljive. Od vitamina sadrži C, A, E, B2, B6, B9 i vrlo rijedak vitamin P. Od minerala tu su kalcij, kalij, željezo, molibden, mangan, fosfor i jod. Osim toga aronija sadrži i rijedak voćni šećer sorbitol. 100 grama zrelih plodova aronije sadrži 16 100 ORAC jedinica, dok je dnevna potreba čovjeka 3 – 5000 ORAC jedinica. Za usporedbu: brusnica sadrži 9100, crni ribiz 8000, borovnica 6500, a šljiva 6200 ORAC jedinica.

Matični sok od aronije dobiva se hladnim prešanjem bobica aronije bez ikakvih dodataka (voda, šećer, …) te niskom pasterizacijom.

Do otvaranja boce, sok treba čuvati na temperaturi do 25 °C i ne izlagati suncu. Nakon otvaranja boce, sok treba čuvati u hladnjaku, prije upotrebe dobro je promućkati bocu, a sadržaj potrošiti u roku 20-ak dana po otvaranju. Konzumirati do 1 dcl soka dnevno, čistog ili razrijeđenog vodom ili bilo kojim drugim prirodnim sokom.

OPG Remenar nudi mogućnost narudžbe soka za kućanstva i trgovce.

Istraživanja pokazuju da je aronija – matični, 100 % prirodni sok od aronije:
- izuzetan izvor antioksidansa,
- usporava rast tumorskih stanica,
- ima protuupalna svojstva,
- povisuje nivo željeza u krvi,
- popravlja rad jetre i izlučivanje žući,
- ima pozitivan učinak u postoperativnom periodu,
- pospješuje liječenje infekcija mokraćnog trakta,
- potiče organizam na proizvodnju lipoproteina visoke gustoće („dobrog kolesterola“)
- oslobađa organizam toksina i teških metala,
- usporava starenje stanica i poboljšava pamćenje.