Pročitajte i ovo
Iz minute u minutu raste broj potpisnika peticije. Cilj je samo jedan - da se osnovica plaće izjednači u državnim i javnim službama.
Iz sindikata Preporod, koji je sve pokrenuo, poručuju - riječ je o nepravdi.
"Jasno je da mi očekujemo, kroz našu peticiju, da se vlast dozove pameti. , da se na kraju nađe rješenje za ovaj problem, jedino što je vremena sve manje i manje", kaže predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić.
Prema podacima sindikata, učiteljica u Zagrebu s 30 godina radnog staža, koja je uz to i mentorica, ima plaću 6050 kuna. Ništa bolja slika nije ni u hrvatskim bolnicama. Medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima plaću između 4 i 5 tisuća kuna. Sestra koja je na težim odjelima, s 24-satnim dežurstvima, radnim vikendima te blagdanima, jedva navuče 6500 kuna.
"Očekujemo od Vlade RH da na zadnjoj sjednici u kolovozu donose odluku o povećanju za 2 posto, kao što je napravila i za državne službenike", rekao je Stjepan Topolnjak iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
Riječ je o sektoru koji obuhvaća 180.000 zaposlenih, što je dovoljan broj da se poremeti rad u školama, bolnicama, na fakultetima i ustanovama socijalne skrbi.
Premijer Andrej Plenković je rekao kako će se idući tjedan nadležni ministri sastati oko tog pitanja u Vladi.
"Ono što je bilo ponuđeno državnim službenicima, sindikatima koji su to prihvatili, bilo je ponuđeno i javnim službama. Mislim da bi bilo dobro da su to prihvatili. Vlada je tu da i dalje razgovara o toj temi i pronađe rješenje", rekao je Plenković.
Prosvjedu će se priključiti i Sindikat socijalne skrbi, kojem kronično nedostaje radnika.
"Sa druge strane, plaće u sustavu su diskriminirajuće. Tome u prilog govori činjenica da socijalni radnik, kao nosioc djelatnosti, ima 19,2 % nižu plaću od socijalnog radnika u zdravstvu", istaknula je Jadranka Ivezić iz Sindikata socijalne skrbi.
A to znači da, recimo, socijalni radnik s 20 godina radnog staža ima 5800 kuna - to je prosjek plaće s dodacima. Maksimalno se ona penje do 6200 kuna ako je riječ o smjenskom radu.
Ovakvom politikom Vlade, poručuju sindikati, sustavno se devastira javna služba koja je servis građana.
Gosti u Dnevniku Nove TV bili su profesor Ljubomir Mitrović iz Elektrotehničke škole u Zagrebu i medicinska sestra Bernardica Pračić.
"Ja sam trenutno na godišnjem odmoru, ali službeni mobitel je uvijek uključen. Ja sam na stand byu, za "ne daj Bože" jer radim na Hitnom prijemu. Ja kao više sestra na hitnom prijemu, s 30 godina radnog iskustva i staža, iam izuzetno malu plaću. Dobijem 6500 kuna za rad u 3 smjene, hitnoj službi, uz dežurstva 12-24... Prekovremeni rad ako se i plati, on se dobro i oporezuje tako da se to na taj način niti ne osjeti. Prinuđeni smo raditi još i honorarno, izvan radnog vremena, tako da radim još i u privatnom dječjem vrtiću kao zdravstveni voditelj. Malo mi se primanja povećaju, ali na kraju moram još platiti porez državi. Razmišljam o odlasku iz Hrvatske, spremni smo na sve", ispričala je medicinska sestra Bernardica Pračić.
"Moj radni staž je 32 godine, od toga 26 u školi. Moja je plaća sada 6100 kuna. Isto imam dodatni posao. Subotom predajem na jednoj Akademiji. Kad sam bio mlađi supruga i ja smo razmišljali čak o odlasku u Australiju, međutim kako smo radili dodatne poslove, uspjeli smo djecu odgojiti. Oni sad više nisu s nama tako da nam je sad malo lakše. Oni su se zaposlili i imaju svoje, ali jedan sin mi je također otišao raditi van. Mi smo već godinama potplaćeni, nijedna Vlada nije imala sluha za prosvjetu", rekao je profesor Ljubomir Mitrović.
Ipak, ističu, da ponovno mogu birati opet bi izabrali isto zanimanje.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
