Pročitajte i ovo
Još nije ni dozrela, a ponovno je predmet rasprave. Otkup pšenice vrši se prema kodesku, a on definira kvalitetu i konačnu cijenu.
"Teško je dobiti kvalitetu ekstra klase. A kod nas nisu sorte zadovoljavajuće da se mogu dobiti visoki proteini", kaže Ivan Bilić iz Piškorevaca.
Pa zato seljaci traže promjenu pravila igre.
"Predlažemo da se bonificira hektolitar, sve što je iznad standarda treba biti u cijeni plus, a ispod standarda u cijeni minus", kaže Matija Brlošić iz Hrvatske Poljoprivredne komore.
Već su s otkupljivačima pregovarali i ponovno će.
"Nije naš zahtjev za kvalitetom prve klase veći, nego u zemljama u okruženju. Mi možemo zaključiti da RH ima puno prostora za poboljšanje kvalitete svoje pšenice", ističe Nada Barišić iz Žitozajednice.
A te prvoklasne samo je 2 posto. A one treće klase, koja se koristi za pekarstvo, je oko 60 posto. U pregovorima sudjeluje i resorno ministarstvo koje se nada kompromisu.
"Ukoliko se to ne dogodi, Ministarstvo poljoprivrede može pravilnikom definirati klase kakvoće pšenice", priopćeno je iz Ministarstva.
Sve bi trebalo biti gotovo do sljedeće žetve koja je pred vratima. Prošle je godine Hrvatska izvezla 430.000 tona pšenice, no ove godine neće biti ni približno, jer smo zasijali najmanje u posljednjih 26 godina. Dijelom i zbog niskih otkupnih cijena.
"Ja sam prošle godine imao 356 hektara i tako sam se razočarao da sam ove godine posijao samo 7,8 hektara", kaže Tomislav Bošnjaković iz Piškorevaca.
Za kruh od domaćeg brašna, što je pšenice i bit, svi tvrde - ipak bi trebalo biti dovoljno.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
