"Ovakav zakon neće ništa promijeniti ni za dužnike niti za vjerovnike, bit će potpuno nebitan i nevažan", ustvrdio je Darinko Kosor na konferenciji za novinare u Saboru iznoseći prijedloge za koje HSLS-a smatra da bi polučili bolji efekt. Nije pritom želio prejudicirati hoće li HSLS podržati novi zakon ako se ne uvaže njihovi prijedlozi.
Zakon se tiče četvrtine građana Hrvatske
Pročitajte i ovo
Zakon se tiče više od 300.000 dužnika, a ako se uzmu u obzir članovi njihovih obitelji, gotovo četvrtine građana Hrvatske, zato je to jedan od najvažniji zakona u mandatu ove Vlade, istaknuo je Kosor.
Napomenuo je da se HSLS ne zalaže za "kulturu neplaćanja dugova" ali u zakonu dužnici nisu ravnopravni prema "industriji naplate dugova".
HSLS pozitivnim drži uvođenje elektroničke komunikacije, fiksiranje troška provedbe, izbacivanje mjenica i čekova kao vjerodostojnih isprava, ukidanje fiducija, zabranu deložacija u zimskom razdoblju, proširenje kruga primanja izuzetih iz ovrhe i bolje informiranje dužnika.
"No sve ovo što je dobro ničim bitno neće utjecati na povrata dugova jer ovo su više manje kozmetičke promjene, a nama trebaju ozbiljne promjene", istaknuo je Kosor.
Dodao je kako se dvije trećine zakona odnosi na način prodaje nekretnine ili pokretnine ili ulaska u posjed, iz čega se može zaključiti da predlagač polazi od toga da većina dužnika nije financijski sposobna podmiriti dugove, pa je budućnost naplate u pokretninama i nekretninama.
HSLS predlaže da se cijeli postupak ovrhe vrati na sud i da javni bilježnici više nemaju nikakvu ulogu u utjerivanju dugova. Kosor kaže da to neće pogoditi javnobilježničku branšu jer preko 90 posto svih bilježnika u ukupnom prometu ima manje od 10 posto prometa vezanog za ovrhe.
Ukupan godišnji iznos naknada za bilježnike od oko 80 milijuna kuna, smatra, može se usmjeriti na suce i sudske savjetnike.
HSLS predlaže da se granica za zabranu ovrhe nekretnine podigne na 100.000 kuna u odnosu na predloženih 40.000 kuna, smanje odvjetničke tarife u dogovoru s Hrvatskom odvjetničkom komorom, šalju opomene dužnicima i uvedu velike kazne za krivotvorenje vjerodostojne isprave.
Treba uključiti i Ministarstvo financija
Kosor drži da u proces treba uključiti i Ministarstvo financija tako da propiše da iznos kamate ne može preći iznos glavnice, te da se promijeni redoslijed naplate, odnosno da se prvo otplaćuje glavnica, a zatim troškovi i kamate.
Kad je riječ o Agencijama za naplatu potraživanja, dodao je, trebalo bi donijeti poseban zakon koji će regulirati način njihova rada, a promjenom Zakona o obveznim odnosima propisati da se prodaja duga po diskontu prvo ponudi dužniku, pa tek onda agenciji.
"Ako ostane ovako, za 10 godina većina dospjelih dugova građana bit će u rukama 10 agencija za utjerivanje dugova, a dug građana veći je od duga države i jedinica lokalne samouprave", upozorio je Kosor.
Zakon bi se, prema najavama, na Vladi trebao naći sredinom ožujka, a u Saboru biti izglasan do ljetne stanke. (Hina)
