Povjesničarka Philippa Langley koja je pokrenula potragu za Rikardovim ostacima, na tragu je njegovu prethodniku Henriku I., jednom od prvih engleskih vladara nakon normanskog osvajanja Engleske u 11. stoljeću.
Langley je dio tima u potrazi za ostacima opatije Reading koju je Henrik osnovao 1121. Ondje je, 14 godina kasnije, i pokopan. Onodobni kroničari kažu da je umro jer se prejeo paklare, vrste riba nalik jeguljama.
Kao i kod Rikarda, točna lokacija Henrikova groba nepoznata je jer je opatija uništena prije 400 godina.
"Mislimo da se opatija, ako je bila manja, mogla nalaziti na mjestu današnje škole u Readingu, a ako je bila veća, potragu bismo mogli proširiti na područje današnjeg igrališta ili parkirališta", rekla je Langley.
Otkriće tijela Rikarda III., posljednjeg kralja iz dinastije Plantageneta i posljednjeg kralja koji je umro na bojnom polju 1485. ispod parkirališta u Leicesteru smatra se jednim od najvažnijih arheoloških otkrića u nedavnoj britanskoj povijesti.
Otkrile ga kosti stare 500 godina: Evo što je radio kralj Richard III
Njegovo tijelo uz kraljevske je počasti pokopano prije dva mjeseca u katedrali u Leicesteru. Ceremonija je izazvala globalni interes. Rikarda je u svojim djelima "proslavio" Shakespeare koji ga je opisao kao krvožednog tiranina. Dio današnjih povjesničara smatra da je takav opis bio dio srednjovjekovne propagande nakon Rikardova poraza u engleskome građanskom ratu, poznatom kao Ratu dviju ruža.
Ni Henrikova reputacija nije bitno bolja. Četvrti je sin Vilima Osvajača, normanskog vladara koji je pokorio Englesku 1066. godine, a do prijestolja je došao pošto mu je stariji brat Vilim II. poginuo u lovu u sumnjivim okolnostima.
Henrik je prvi engleski kralj koji je naučio engleski, a zbog iznimnog obrazovanja dobio je nadimak Beauclerc (Dobri Učenjak). (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
