Izvješće EU komisije: Strateški smjer Srbije je upitan

Srbija nije uvela sankcije protiv Rusije, zadržala je odnose na visokoj razini s tom zemljom te intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanja o njezinu strateškom smjeru, kaže se u nacrtu izvješća Europske komisije o napretku te zemlje prema članstvu u Europskoj uniji.

“Srbija se još nije uskladila ni s jednom restriktivnom mjerom protiv Ruske Federacije kao ni s većinom izjava visokog predstavnika o tom pitanju. Zadržala je odnose na visokoj razini s Ruskom Federacijom i intenzivirala odnose s Kinom što otvara pitanje strateškog smjera Srbije”, piše u nacrtu izvješća za Srbiju u koji je Hina imala uvid.

Komisija će u srijedu objaviti paket o proširenju čiji su ključni dio izvješća s ocjenama o napretku u reformama svake od zemalja koje su na putu prema članstvu u EU-u. Izvješće o napretku se objavljuje jednom godišnje i igra važnu ulogu u praćenju napredovanja kandidatskih zemalja na njihovu putu prema EU-u.

Osim u pogledu Rusije, Srbija također nije prihvatila niz drugih izjava visokog predstavnika u ime EU-a i restriktivne mjere prema Kini, Bjelorusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji i Venezuelu. Osim toga letovi za Rusiju postali su frekventniji, navodi se.

“Od Srbije se očekuje da se postupno usklađuje s politikama prema trećim zemalja s politikama i stajalištima EU-a, uključujući i restriktivne mjere”, dodaje se u nacrtu izvješća. Također se kaže da je Srbija nastavila surađivati s EU-om u naporima za sprječavanje izbjegavanja sankcija i pružati financijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini.

Od Srbije se očekuje i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina, kaže se da i dalje izbjegava podizati optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenika te da procesuiranje slučajeva traje predugo.

“Srbija bi trebala poduzeti korake kako bi ubrzala procesuiranje ratnih zločina i riješila značajan broj neriješenih predmeta od preko 1 700 predistražnih slučajeva  što i dalje izaziva veliku zabrinutost”, kaže se u tekstu.

Srbija je nastavila suradnju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznenom sudove, koji je zamijenio Haški sud. Po pitanju ratnih zločina nastavljena je suradnja s Bosnom i Hercegovinom, dok je u suradnji s Hrvatskom i Kosovom zabilježen mali napredak.

“Srbija tek treba pokazati istinsku predanost istrazi i presuđivanju ratnih zločina. Niz srpskih političkih stranaka, političara i medija i dalje bez reperkusija pružaju podršku i javni prostor osuđenim ratnim zločincima i negiraju ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici”, kaže se u nacrtu izvješća.

U tekstu se također navodi veliki broj nestalih osoba.  “Neriješena sudbina  osoba nestalih tijekom sukoba 1990-ih ostaje ključno pitanje koje treba riješiti na zapadnom Balkanu. Unatoč stalnom napretku u identifikaciji, 7 608 osoba i dalje se vodi kao nestalo”, kaže se u tekstu i da dodaje da su potrebni  daljnji napori na regionalnoj razini putem skupine za nestale osobe osnovane 2018. u okviru Berlinskog procesa za jačanje suradnje, kao i na bilateralnoj razini.

Srbija još nije usklađena ni s viznom politikom, iako EU stalno poziva da to učini. Beograd ima bezvizni režim sa 16 zemalja čiji građani trebaju vize za ulazak u EU.

Usklađivanje s viznom politikom za EU je vrlo važno kako bi se smanjio pritisak nelegalnih migranata. Mnogi od njih dolaze kao turisti u Srbiju i nakon toga pokušavaju nelegalno ući u EU-u i tražiti azil. Srbija ima bezvizni režim uglavnom sa zemljama koje nisu priznale neovisnost Kosova.
 
Što se tiče bilateralnih odnosa, Srbija ostaje predana održavanju dobrih bilateralnih odnosa s ostalim zemljama iz procesa proširenja i sa susjednim članicama EU-a. Njezini odnosi su Hrvatskom “i dalje su obilježeni ad hoc antagonističkim javnim razmjenama i diplomatskim demaršima”.

Odnosi s Bosnom i Hercegovinom su dobri i općenito stabilni iako je rezolucija UN-a o Srebrenici dovela do političkih napetosti, kaže se u nacrtu izvješća. Kaže se i da visoki srbijanski dužnosnici sudjeluju na nelegalnom Danu Republike Srpske, 9. siječnja.

Bosna i Hercegovina

Europska komisija će u svom izvješću još jednom pozvati Bosnu i Hercegovinu da “hitno provede ustavnu i izbornu reformu kako bi osigurala da svi građani mogu učinkovito ostvarivati svoja politička prava”, posebice da uskladi svoj ustav s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

“Funkcioniranje demokratskih institucija podrivano je stalnim diskriminatornim elementima u ustavnom ustroju i stalnim kršenjem pravnog i ustavnog poretka od strane entiteta Republika Srpska, koji i dalje ne provodi odluke Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Suda”, kaže se u nacrtu izvješća.

Kao i Srbija, ni Bosna i Hercegovina nije usklađena s viznom politikom EU-a. Komisija poziva BiH da okonča bezvizni režim s Azerbajdžanom, Kuvajtom, Katarom, Turskom, Rusijom, Kinom i sezonskim bezviznim režimom sa Saudijskom Arabijom. BiH je u siječnju ove godine ukinula bezvizni režim s Omanom i u rujnu s Bahrainom

Dok se posve ne uskladi s viznom politikom EU-a, Komisija poziva BiH da primjenjuje dodatne sigurnosne mjere, poput povećanja kapaciteta granične straže i uključivanje u dijalog s trećim zemljama i drugim relevantnim stranama, primjerice sa zrakoplovnim prijevoznicima, koje dovezu ljude kao turiste, a onda se u BiH pretvore u migrante.

Bosna i Hercegovina je napravila veliki napredak, postigla je i održala punu usklađenost sa sankcijama Rusiji nakon njezine agresije na Ukrajinu. Ipak, dodaje se da provedba restriktivnih mjera “ostaje izazov zbog političkih opstrukcija.”

Odnosi Bosne i Hercegovine s Hrvatskom općenito su dobri, iako na njih utječu neriješena bilateralna pitanja. . Postoje otvorena pitanja koja se tiču granica na kopnu i moru.  Na provedbu sporazuma o sukcesiji iz 2001. utjecala su pitanja privatnog vlasništva i stečenih prava. Bosna i Hercegovina i dalje se protivi i planu Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u blizini granice.

Stanje s medijima je vrlo zabrinjavajuće, novinari su izloženi političkom pritisku, zastrašivanju i prijetnjama. Državni javni servis Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT)  u ozbiljnoj je opasnosti od gašenja zbog višegodišnjeg uskraćivanja stabilnog financiranja i dugotrajnih sudskih sporova na entitetskim sudovima.

Parlament Federacije BiH od 2013. godine nije imenovao direktora niti popunio upražnjena mjesta u upravnom odboru javne televizije FTV. Javni servis u RS-u (RTRS) širi ruske dezinformacije, i dalje se prenositi signal kanala Russia Today unatoč tome što se zemlja pridružila sankcijama EU koje zabranjuju emitiranje ruskih državnih medija, navodi se u nacrtu izvješća.

Pročitajte i ovo prometna u Zagrebu FOTO Sudarili se automobil i kamion: "Pola sata sam već u koloni"

Pročitajte i ovo Zadnji tjedan kampanje Amerikanci će ispisati povijest: "Veoma je napeto. Nitko nema razloga biti samouvjeren"