King je ubijen 4. travnja 1968. u atentatu snajperom u Memphisu, na balkonu skromnog motela Lorraine, gdje je pomagao u štrajku oko 1.000 crnačkih radnika gradske čistoće, tada najprezrenijih i najsiromašnijih među gradskom sirotinjom.
Predsjednički kandidati Hillary Clinton i John McCain, vodeći aktivisti za građanska prava - pastori Jesse Jackson i Al Sharpton, sindikalni čelnici, članovi Kingove obitelji i prijatelji, te tisuće građana okupili su se u kišnom Memphisu na "mimohodu predanosti" naslijeđu Martina Luthera Kinga, uz prolazak kroz grad i polaganje vijenaca na mjestu ubojstva, motelu koji je 1991. pretvoren u Nacionalni muzej građanskih prava.
Predsjednik George W. Bush, koji danas boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, u posebnom je priopćenju što ga je objavila Bijela kuća, odao priznanje Kingu ističući kako je "prije 40 godina Amerika izgubila jednog od svojih povijesno najdosljednijih zagovornika jednakosti i građanskih prava".
"Danas tugujemo zbog ubojstva Martina Luthera Kinga i slavimo njegovu snažnu i elokventnu poruku pravde i nade", poručio je Bush iz Zagreba, ističući kako su Amerikanci "napredovali prema ostvarenju Kingova sna, ali da borba nije gotova, te da osiguranja slobode i jednakosti za sve u SAD ostaje najveća odgovornost".
Hillary Clinton i John McCain, odali su počast dr. Kingu u Memphisu, dok je Obama, prvi crnački kandidat koji ima ozbiljne izglede ući u Bijelu kuću, to učinio na predizbornom skupu u Indiani.
Obamin nedolazak u Memphis mnoge je začudio, no upravo je primjer njegove uspješne kampanje danas bio najcitiraniji dokaz da se Amerika promijenila u proteklih 40 godina, kada je riječ o rasnom pitanju.
"Na mnoge načine dr. King ne bi danas prepoznao ovu zemlju. Primjerice, da je afričko-američki kandidat danas vodeći u utrci za predsjedničku nominaciju", izjavio je za CNN Eugene Robinson, komentator The Washington Posta, također Afroamerikanac.
Hillary Clinton također je istaknula koliko se Amerika promijenila, kada danas može "izabrati ženu ili Afroamerikanca za predsjednika".
U emotivnom govoru u crkvi u Memphisu prisjetila se kako je kao 13-godišnja djevojčica bila šokirana viješću o ubojstvu dr. Kinga, ističući da je King želio slomiti "okove mržnje" u Americi.
McCain je u govoru pred motelom Lorraine hrabro priznao da je 1983. u Senatu glasovao protiv prijedloga da Dan Martina Luthera Kinga bude nacionalni praznik, ističući da je pogriješio i to ispravio u svojoj Arizoni, gdje je taj dan uveden kao državni praznik.
Njegov govor praćen je glasnim negodovanjem okupljenih. Dan M. L. Kinga danas je nacionalni praznik u SAD-u.
Obama je u Indiani rekao da je Kingova smrt "ostavila ranu koja još nije potpuno zacijelila", ističući da je King "propovijedao evanđelje bratstva, jednakosti i pravde" te da se "popeo na vrh planine, znajući da ćemo i mi jednom stići tamo".
Počast dr. Kingu odana je i na prigodnoj manifestaciji u američkom Kongresu, u Atlanti je otvorena posebna izložba, a u parku Martina Luthera Kinga u Indianapolisu govorila je Ethel Kennedy, čiji je pokojni suprug Robert Kennedy na tom mjestu održao emotivni govor u noći Kingova ubojstva, pomogavši smiriti nerede.
Nakon atentata na 39-godišnjeg Kinga, SAD je zahvatio val rasnih nemira u kojima je vlada intervenirala s vojskom i Nacionalnom gardom, te uvela policijski sat. Poginulo je više od 50 osoba a oko 20.000 je pritvoreno.
No, četiri desetljeća nakon smrti dr. Kinga, crnačka populacija koja s oko 40 milijuna pripadnika čini 13 posto stanovništva u SAD, i dalje se bori za jednakost i napredak u svim segmentima života od obrazovanja, zdravstvene skrbi, pravne zaštite, do zapošljavanja i općeg blagostanja. Većina govornika u petak je pozvala na jačanje borbe protiv siromaštva među Amerikancima afričkog podrijetla.
"Ljude ćemo poticati..."
sveti nikola stigao ranije
Ogroman nuklearni arsenal
