I dok većina hrvatskih građana još uvijek svoju imovinu drži u nekretninama ili novcu na bankovnom računu, manji broj se odluči na ulaganje u zlato.
Pročitajte i ovo
Investicijsko zlato, za razliku od obične štednje, za mnoge je isplativije s obzirom na to da je zlato realna imovina koja je otporna na inflaciju, navodi u prilogu reporterka Informera Anita Suknjov.
"Dugoročna prednost ulaganja u zlato je ta što zlato je dokazano bolji način očuvanja kupovne moći od bilo koje papirne valute. Netko tko je kupio zlatne poluge prije dvadeset godina puno bolje je prošao nego svi oni koji su štedjeli u eurima, dolarima, kunama, švicarskim francima ili bilo kojoj drugoj papirnoj valuti", kazao je Josip Kokanović, operativni direktor banke.
Cijena zlata rasla 8,3 posto godišnje
U posljednjih 20 godina cijena zlata je u prosjeku rasla 8,3 posto godišnje, a njena vrijednost temelji se na prirodnoj rijetkosti zlata kao metala.
"Ulaganje u zlato je mnogo jednostavnije nego što većina građana misli. Mi smo praktički mjenjačnica za zlato, kao što kad imate franke ili dolare ili eure, možete doći u mjenjačnicu ili u banku i zamijeniti ih na licu mjesta i dobiti kune ili što već želite", objasnio je Kokanović.
Dva su oblika investicijskog zlata. Jedno je u obliku zlatne poluge, a drugo u obliku zlatnika ili dukata.
"Oni koji ulažu nekakve manje količine novca, recimo nekoliko tisuća kuna ili koji kupuju zlato kao poklon u pravilu se odlučuju za zlatnike i zlatnici se najčešće izrađuju do veličine od jedne unce, a unca je 31,1 gram", dodaje.
Cilj ulaganja - čuvanje kupovne moći ušteđevine
Cilj ulaganja u zlato nije ostvarivanje velike dobiti nego čuvanje kupovne moći ušteđevine koju posjedujete. Zbog toga je zlato niskorizična investicija.
"Tako da - možda je najbolja, najoptimalnija strategija staviti većinu kapitala u nekakve sigurne investicije kao što su nekretnine ili zlato, a jedan manji dio kapitala staviti u dionice ili tko baš želi u kriptovalute, nešto gdje se jako mnogo može zaraditi u kratkom periodu", kazao je Kokanović.
Na ulaganje u zlato treba gledati kao na oročenu štednju koju ne nadzire ni jedna država.
"Bolje uložiti na jesen nego u proljeće"
"Postoje nekakvi sezonski utjecaji po kojima je bolje uložiti recimo na jesen nego na proljeće, no to su toliki utjecaji da se ne treba obazirati na to s obzirom na očekivani dolazak inflacije i porasta cijene zlata u idućim godinama", navodi Kokanović.
Osim u zlato, ulagati možete i u srebro kojem će, dugoročno, cijena rasti više nego zlatu. No, njegova mana je to što, za razliku od zlata, morate plaćati PDV.
"Bolje bi prošli ulagači u srebro nego u zlato"
"Onaj tko kupuje srebro u startu mora 25 posto PDV-a platiti državi. No, na rok od 10 godina, ako cijena zlata poraste recimo 200 do 300 posto postoji mogućnost da će cijena srebra porasti 500 do 600 posto u nekom dugom roku, recimo dvadesetak godina, što je sasvim moguće. U takvom scenariju čak i početni trošak poreza ne bi igrao nekakvu veliku ulogu i svejedno bi bolje prošli ulagači u srebro nego ulagači u zlato", rekao je Kokanović.
Ulaganje u zlato odlična je priprema za nadolazeću inflaciju jer će oni koji u svojem vlasništvu drže i zlato, a ne samo novac, puno bolje proći u takvom ekonomskom okruženju.
