Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Tradicija duga 250 godina

Oluja koja je ove godine pogodila Hrvatsku napravila golemu štetu slavonskom biseru: "Trebat će mnogo godina za oporavak"

Aktualno Galerija Gospodarenje šumama, ilustracija - 6 Gospodarenje šumama, ilustracija - 6 Foto: DNEVNIK.hr Gospodarenje šumama, ilustracija - 5 Gospodarenje šumama, ilustracija - 5 Foto: DNEVNIK.hr Gospodarenje šumama, ilustracija - 4 Gospodarenje šumama, ilustracija - 4 Foto: DNEVNIK.hr Gospodarenje šumama, ilustracija - 3 Gospodarenje šumama, ilustracija - 3 Foto: DNEVNIK.hr +1 Gospodarenje šumama, ilustracija - 2 Galerija 1/6 >>
Tradicijom dugom 250 godina, zbog čega smo jedinstveni u svijetu Hrvatska se može pohvaliti gospodarenjem šumama. Samodostatni smo, a sav drvni materijal koji proizvedemo, i konzumiramo. A koliko je zahtijevan posao šumara, građani su imali priliku vidjeti na Danima slavonske šume u Našicama. Više detalja donosi reporterka Dnevnika Nove TV Matea Drmić.

Vještine s motornim pilama i sjekirama pokazali su šumari. A to najbolje zna Mihael Dobenko, koji je na državnom u Vinkovcima osigurao treće mjesto, ali i ulaznicu za Svjetsko prvenstvo. "Rad, trud i upornost, što se tiče, ostalo je sreća", opisao je Mihael. "Tu sam si osigurao treće mjesto kao senior i predstavljam reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Beču."

Okušalo se i pedestak parova amatera, a da je šumar opasan posao, pokazuje i posljednji nesretni slučaj zabilježen upravo u Slavoniji prije desetak dana. Krešimir Žagar, direktor sektora za šumarstvo opisao je nesretni slučaj kao "trenutak nepažnje koštao ga je života." A oluja koja je ove godine pogodila Hrvatsku uzela je još tri i pol milijuna drvne mase.

"Najviše su pogodile slavonske šume i to ponajviše Spačvu, srce hrvatskog šumarstva ili biser. 60 tisuća hektara čiste slavonske hrastovine po čemu smo najpoznatiji", dodao je Žagar. Zbog čega struka ističe - trebat će mnogo godina da bi se šume oporavile. Inače, godišnja sadnja hrvatskih šuma je oko 9 milijuna sadnica koje proizvodimo vlastitim rasadnicima.

No, problem prerade je jer u Hrvatskoj prevladavaju bukva, jela, smreka, a manje hrast. "Zbog te činjenice nemoguće je da prevladava proizvodnja namještaja. Činjenica je u Hrvatskoj mi možemo proizvodit primarne i polufinalne proizvode. Poput parketa i podnih i zidnih obloga", objašnjava Renata Ojurović, ravnateljica uprave šumasrtva. Jer hrastu treba 140 godina da bi bio onaj pravi za preradu.

 

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
 

 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene