Mesić: 'Koji je to antifašizam što ga Karamarko brani od mrtvoga Tita?'

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić reagirao je na izjavu Tomislava Karamarka koji je rekao kako bi on, kada bi postao šef države, prvo iz Ureda predsjednika izbacio bistu Josipa Broza Tita. Mesić je u priopćenju naveo kako na izjavu reagira jer je prošla sramotno nezapaženo i jer je u njoj sadržan sukus povijesnog revizionizma kojim 'desnica bombardira već više od dva desetljeća'.

'Izjava g. Karamarka kao da sugerira da je sve što sam poduzimao bilo uzalud, da naše društvo nepovratno skreće udesno, odričući se ideja i ideala koji su nosili generacije naših očeva i djedova u epskoj borbi za slobodu, što je i danas priznaje i cijeni cijeli svijet.

U prilog tome kao da govore i brojne publikacije, od knjiga što se prodaju po sumnjivo niskim cijenama, preko dnevnika i tjednika i više nego diskutabilne vrijednosti, pa do komentara koji se od vremena do vremena pojave i u ono malo preostalih medija što zaslužuju da im čovjek posveti pozornost, a u kojima se Tita po kratkome postupku otpisuje kao zločinca i diktatora. Odbijam prihvatiti da je zaokret Hrvatske udesno nepovratan', ističe Mesić u priopćenju i dodaje kako je siguran da u tome ima potporu većinu građana Hrvatske.

Mesić naglašava kako nije u pitanju samo Tito.

'On je simbol, a uništavajući njega desnica želi uništiti i antifašizam kao podlogu društva koje bi trebalo graditi u današnjoj Hrvatskoj. Pokušaj g. Karamarka da to sakrije izjavom kako je 'Tito ukaljao antifašizam svojim zločinima' i više je nego jeftin i proziran ako znamo da dolazi od čovjeka koji je ne tako davno izjavljivao kako bi smatrao uvredom da ga se nazove antifašistom. I sada bi on branio antifašizam, i to od Tita? Smiješno i žalosno', tvrdi Mesić i kaže kako u svemu tome ima i logike.

Mesić iz Finske dobio potvrdu da nije optužen za slučaj Patria i primanje mita

'Na području bivše Jugoslavije antifašističku su borbu poveli i završili uspješnije nego u bilo kojoj zemlji okupirane Europe – komunisti. Tito je bio komunist. I jedno i drugo činjenice su koje čak ni g. Karamarko ne bi mogao zanijekati. Doduše, on će vjerojatno reći da je antifašistička borba bila pobuna protiv hrvatske države, što je omiljena teza današnje hrvatske desnice preuzeta od ekstremne ustaške emigracije koja se uspješno integrirala u tkivo Republike Hrvatske. Međutim, tu već imamo problem.

Ako je NDH bila hrvatska država, a svakome kome je stalo do časti hrvatskog imena jasno je da nije, niti je smijemo takvom smatrati, onda koji je to antifašizam što ga g. Karamarko brani od mrtvoga Tita? Jer, antifašistički su se borci digli kako protiv nacističko-fašističke okupacije tako i protiv svih koji su je – objektivno – pomagali i podržavali, a to su u Hrvatskoj nedvojbeno bili ustaše (u ovome kontekstu ne zanimaju me ni četnici, ni belogardejci, ni balisti, govorimo o Hrvatskoj).

Iz antifašističke borbe proizašla je federativno uređena Jugoslavija u kojoj je Hrvatska bila federalna jedinica s nekim bitnim atributima države, da i ne spominjem to da je i u prvome poslijeratnom ustavu, kao i u onome iz 1974., bila izrijekom priznata kao država. Dakle, još jednom, jer povjesničar Karamarko očito nikako da nauči lekciju: antifašisti su stvorili hrvatsku državu koja je bila dijelom jugoslavenske federacije. I još jednom: na čelu antifašista bili su komunisti čiju je partiju vodio Josip Broz Tito.

Ako je dakle Tito za nešto kriv, onda je kriv za to što je Hrvatska u novoj Jugoslaviji, za razliku od one monarhističke, dobila atribute države i – u krajnjoj liniji – pravnu mogućnost da iz federacije izađe – nastavlja Mesić.

Mesić: Karamarko nikako da nauči lekciju

'Ili, da još malo pomognem g. Karamarku u svladavanju povijesnog gradiva koje mu nikako "ne ide": Tito i komunisti koje je vodio krivi su što su postavili temelje na kojima je bilo moguće uspostaviti današnju samostalnu Republiku Hrvatsku. E pa, ako šef HDZ-a misli da zbog toga Titovu bistu treba izbaciti iz Ureda Predsjednika, slobodno mu bilo; ali uz jedno pitanje: a za kakvu se to politiku zauzima g. Karamarko i gdje je u toj politici samostalna Hrvatska, odnosno država Hrvatska uopće?', tvrdi Mesić i ističe kako nitko ne poriče da je zločina bilo, ali za razliku od NDH ti zločini nisu bili politika nego 'neizbježni pratitelj pobjede'.

Obračun s Titom (pa i njegovom bistom u Uredu Predsjednika) obračun je s idejom komunizma koja postaje u uvjetima ekonomske krize sve zanimljivija i privlačnija ljudima koji do sada o njoj ništa nisu znali. I ne smeta pri tome povjesničara Karamarka činjenica da povijest vrlo jasno kaže kako je sustav prakticiran u Jugoslaviji pod Titovim vodstvom (samoupravni socijalizam), mada jednopartijski i autoritaran, bio daleko liberalniji i otvoreniji prema svijetu, nego onaj što je ostvarivan u zemljama istočne Europe kojom je dominirao Sovjetski Savez.

'Svi jedva čekamo lustraciju'

I nikako da nauči lekciju da je ta socijalistička Jugoslavija (sve do pred kraj) imala gospodarstvo u kojemu su uspješno bili spojeni elementi planske privrede i slobodnog tržišta, gospodarstvo koje je nalazilo svoje mjesto na nemilosrdnom svjetskom tržištu; a da je sa svojom vanjskom politikom Jugoslavija izborila za sebe mjesto na međunarodnoj sceni, nesrazmjerno važnije i utjecajnije, no što bi joj pripadalo na osnovi veličine, broja stanovnika ili ekonomske moći. I to sve pod vodstvom toga Tita, čiju bi bistu g. Karamarko odmah izbacio iz Ureda Predsjednika kada bi postao šef države. A egzaltirani televizijski voditelji, na tragu njegove idejne baruštine, već području kako 'svi jedva čekamo lustraciju'. ​Eto, možda će šef HDZ-a (i njegovi epigoni) ipak na kraju krajeva nešto naučiti', stoji u Mesićevu priopćenju. (VLM)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook