Studiju je izradio tim znanstvenika pod vodstvom komunikologa Thomasa Schnedlera s Hamburškog sveučilišta, a objavljena je ovog tjedna pod naslovom 'Zamka sadržaja. Novinarstvo u svijetu digitalnih medija'.
Na temelju razgovora sa stručnjacima i opširnih istraživanja
komunikolozi predviđaju četiri tendencije. Prvo će kod odabira i oblikovanja tema sve veću ulogu igrati emocionalnost. Zato se očekuje i pojačana personalizacija apstraktnih pitanja. Kao drugo se očekuje kako će se s novim tehničkim mogućnostima kao što je televizija preko mobitela nametnuti i specifične kratke forme emisija odnosno medijskih sadržaja. Dominirati će plakativne i sve simplificiranije informacije koje se mogu vrlo brzo apsorbirati, te zabavni sadržaji.
Mnogi medijski operateri strahuju od sve većeg utjecaja marketinga i oglašavanja u ukupnoj medijskoj ponudi. Na četvrtom se mjestu raspravlja o tome ne bi li se amaterski novinarski prilozi mogli uklopiti ne samo u privatne televizije nego i u javne.
U studiji se kritizira i općeniti pojam 'content' odnosno 'sadržaj' koji se koristi za programe svih vrsta: 'Jedni pišu solidno istražene i tematski široko položene članke, proizvode profesionalne radijske priloge ili skupe televizijske reportaže ili dokumentarne emisije, a drugi pod tim podrazumijevaju amaterske video snimke, igre za downloadiranje, jinglove, PR-obavijesti ili muzičke filove'.
Često se ne razmišljajući koristi isti pojam tako da nema razlike između ozbiljne vijesti s jedne strane i komercijalnih ili amaterskih proizvoda s druge strane, upozorava studija.
Mnogi od ispitanika vide opasnost digitalnog cijepanja društva na obaviještene, verzirane korisnike i neobavještene i neuke
(ne)-korisnike.
'Mnogi se korisnici neće više ni truditi kako bi našli ozbiljan medij koji nudi važne i cjelovite vijesti i informacije, nego će se zadovoljiti s onim što se lako nalazi, lako razumije, što je do
krajnosti simplificirano i personalizirano', upozorava direktor
Hessenskog radija Helmut Reitze.