Doznajte

Odgovor na vječno pitanje tko je pod većim stresom - radnik ili šef

Slika nije dostupna
Unatoč generalnom mišljenju kako ljudi na visokim pozicijama pate od povećanog stresa više od običnih ljudi, nova studija pokazala je drugačije. Zbog većeg osjećaja kontrole, visoko pozicionirane osobe manje pate od stresa i tjeskobe.

Studija je provedena na vojnim dužnosnicima i vladinim djelatnicima, koji se obučavaju na programu za menadžere na Harvardu. Njome je pokazano kako osobe koje se uspinju u organizacijskoj hijerarhiji, manje luče hormone stresa i manje pate od tjeskobe.

>> Pod stresom ste? Prijeđite tenkom preko automobila

'Biti vođa, osobito visoko rangirani vođa, povezuje se s niskom razinom hormona stresa, kortizola', istaknuo je koautor studije Gary Sherman s Harvarda, piše Time. On ističe kako je kronično visoka razina kortizola, psihološki indikator stresa.

Konstantno visoka razina kortizola povezuje se s depresijom, pretilošću, srčanim bolestima, visokim krvnim tlakom, moždanim udarom i drugim velikim uzročnicima bolesti i smrti. Nova studija, koja je objavljena u žurnalu Proceedings of the national Academy of Sciences, pokazala je kako je razina kortizola 27 posto veća kos osoba koje nisu visoko pozicionirane, odnosno ne šefuju drugima.

U toj studiji provedena su dva istraživanja. U prvom su se jednostavno mjerile razine kortizola i tjeskobe kod 216 osoba, među kojima su bili vladini dužnosnici i vojni zapovjednici, koje su se uspoređivale s izmjerenim istim vrijednostima kod običnih ljudi s područja Bostona, koji su samo obični radnici.

Drugo istraživanje obuhvatilo je 88 osoba na rukovodećim pozicijama i analizirala je njihov osjećaj kontrole oko okolnosti u kojima se nalaze te je li taj osjećaj povezan sa stresom. Ono što je prvo istraživanje pokazalo, jest da čak obični djelatnici, koji imaju osjećaj kontrole, nemaju povećanu razinu stresa. S druge strane, čak ako ste i na vrhu, a nemate osjećaj kontrole, bit ćete izloženi opasnim razinama stresa.

Sherman nadalje smatra vrlo mogućim da osobe s manjom razinom kortizola mogu naginjati tome da postanu vođe, zbog sposobnosti zadržavanja 'hladne glave' u stresnim situacijama.

Ipak Scott Lilienfeld, profesor psihologije sa Sveučilišta Emory, koji nije povezan sa studijom, ističe kako je interpretacija istraživanja povezanih s kortizolom, iznimno teška. neka su istraživanja pokaza i neugodne posljedice niske razine kortizola te istu povezale isto tako s tjeskobom i PTSP-om.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook