Istraživanje

Više od polovice stanovništva svakodnevno prati kraće vijesti

Slika nije dostupna
Potreba za stalnim pristupom i praćenjem kraćih vijesti rezultirala je informiranijim društvom koje ima zaokruženije stavove.

Novo globalno istraživanje praćenja vijesti pokazalo je da živimo u svijetu u kojem više od polovice stanovništva (52 posto) svakodnevno kontinuirano konzumira kraće informacije.

Online istraživanje koje je korporacija HTC provela na 10.000 korisnika otkrilo je kako je potreba za stalnim pristupom i praćenjem kratkih vijesti rezultirala društvom koje je bolje informirano i ima zaokruženije stavove, što je u suprotnosti s tvrdnjama da nas društveni mediji čine glupljima, ističe se u priopćenju HTC-a.

Gotovo pola (42 posto) od 10.000 ispitanika priznalo je da provjerava vijesti unutar jednog sata od buđenja, a više od trećine (38 posto) provjerava vijesti jedan sat nakon odlaska u krevet.

Gotovo dvije trećine (63 posto) ispitanika priznaje da imaju potrebu prvi saznati globalne vijesti, 65 posto se slaže da imaju zaokruženije poimanje vijesti jer imaju pristup k više izvora informacija, a 72 posto osjeća se upućenijim u svjetske događaje jer su vijesti dostupnije.

Utjecaj vijesti koje su dostupne odmah dovelo je do pada dijeljenja informacija na internetu, tako da samo jedna od osam osoba (13 posto) dijeli vijesti putem društvenih medija, a samo 14 posto "lajka" vijesti.

U stvari se putem društvenih medija češće dijele lokalne vijesti (30 posto) od vijesti vezanih uz zdravlje (9 posto) ili čak vijesti o slavnim osobama (4 posto).

Korisnike zanima sama vijest, a ne izvor

S obzirom da je kontinuirana konzumacija kraćih informacija već ukorijenjena u svakodnevni život, ljudi sve manje razlikuju tradicionalne vijesti od objava na društvenim mrežama.

Istraživanje je potvrdilo da više od polovice korisnika (55 posto) zanima sama vijest, a ne izvor, 50 posto ispitanika starijih od 55 godina ostaju vjerni tradicionalnim medijima, u usporedbi sa samo 34 posto mlađih od 25 godina, a čak 45 posto korisnika mlađih od 25 godina ne razlikuju vijest od objave na društvenim mrežama.

Takvi pokazatelji već sada utječu na načine na koje će ljudi u budućnosti primati vijesti - one će morati postati još društvenije, prilagođene osobnim interesima i dostavljene s drugim sadržajima, poput vremenske prognoze, podsjetnika ili ažuriranih statusa.

Osim toga, kako potreba da se bude u toku s vijestima u svim oblicima bude rasla, tako će sve popularniji postajati agregatori vijesti poput BlinkFeeda, Facebookove Paper aplikacije, Huffington Posta i dr. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook