Poneke greške u znanosti izazovu ništa više nego lošu reputaciju, no kad se radi o ozbiljnim stvarima, onda nerijetko ljudi zbog takvih grešaka gube i živote.
Podsjetimo se koje su to greške i gafovi dogodili u prošloj godini.
>> Ova bi nam znanstvena dostignuća uskoro mogla olakšati život!
Slučajna masovna zaraza
Početkom listopada prošle godine, američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) potvrdio je kako postoji opasnost od masovne zaraze u SAD-u u obliku gljivičnog meningitisa. Istragom je ustanovljeno kako se spomenuta bakterija nalazi u lijekovima steroida, koje se koristi za smanjenje bolova u leđima.
Te lijekove proizvodi New England Compounding Center, koji distribuira mješavinu vlastitih lijekova, koji su u datom slučaju ampule za injekcije.
Dosad je zabilježeno 600 slučajeva zaraze te čak 40 smrtnih slučajeva, a CDC je upozorio kako je otprilike 14.000 ljudi u 19 saveznih država SAD-a izloženo riziku zaraze ako koriste spomenutu terapiju injekcijama. New England Compounding Center je u 23 savezne države poslao ukupno 17.646 potencijalno zaraženih ampula.
Ta farmaceutska kompanija je trenutno zatvorena i provodi se istraga oko incidenta koji je zasad odnio desetine života.
Majmunska posla
Marc Hauser, bivši profesor psihologije na Sveučilištu Harvard izmišljao je podatke, manipulirao rezultatima istraživanja i netočno opisivao metode korištene u nekim njegovim studijama oko kognitivnih sposobnosti u primata. Sve to zaključio je Ured za dosljednost istraživanja američke vlade u rujnu prošle godine.
Hauser je u lipnju 2011. godine dao otkaz na Harvardu, nakon trogodišnje istrage oko njegovih laboratorijskih aktivnosti. prethodno tome bio je na dobrom glasu zbog njegovih studija koje su spajale evolucijsku biologiju i kognitivnu psihologiju. Preuzeo je odgovornost za sve pogreške nastale u laboratoriju, ali nije niti potvrdio, niti porekao rezultate istrage.
Ipak ne tako brzi neutrini
Prošle godine je uz nemalu pompu lansirana vijest kako su talijanski znanstvenici otkrili čestice neutrina koje putuju brže od brzine svjetlosti, što se protivilo postojećim zakonima fizike.
Zbog neispravnog optičkog kabela koji prenosi GPS podatke u računalo eksperimenta OPERA u talijanskom nacionalnom laboratoriju Gran Sasso, činilo se kako neutrini ispaljeni iz CERN-a u Švicarskoj, na odredište stižu 60 nanosekundi ranije, nego što je to fizički moguće.
Kad su otklonili problem s kabelom, talijanski znanstvenici su dobili normalna mjerenja, koja ni po čemu nisu bila senzacionalna. Zbog gafa otkaze su dali glasnogovornik projekta OPERA, Antonio Ereditato te koordinator za fiziku, Dario Autiero.
Nesavjesna forenzičarka
Zamislite da vam posao ili život ovise o testiranju uzorka vaše krvi ili mokraće na drogu te da pri tom testiranju postanete žrtva forenzičara kojem se baš i ne da raditi pa izmišlja rezultate.
Upravo to napravila je Annie Dookhan, forenzičarka iz Bostona, koja tijekom devet godina 'pregledala' 60.000 uzoraka, od 34.000 osumnjičenih osoba. Slovila je kao najproduktivnija forenzičarka, a sad se ispostavilo da čak nema niti završen fakultet.
Sud u Massachusettsu ju je osudio za 17 slučajeva ometanja pravde, osam slučajeva falsificiranja dokaznog materijala te lažiranje fakultetske diplome.
Od kolovoza prošle godine čak 200 ljudi oslobođeno je zatvorskih kazni zbog slučaja Dookhan, a njihovi odvjetnici traže i poništenje presuda.
Samoosvrt na vlastiti znanstveni rad
Kad znanstvenici objavljuju studije u uglednim znanstvenicima ili časopisima, obično se podrazumijeva da osvrt na njihov rad pišu drugi znanstveni stručnjaci. No prošle godine pojavio se trend da te osvrte pišu njihovi prijatelji, ili čak sami autori tih istih studija.
Jedan takav slučaj zabilježen je u prošle veljače, u Kini, gdje je izdavač Elsevier povukao studiju Guang-Zhi Hea, nakon što su doznali da je pomoću lažnih email dopisa oponašao 'znanstvenike' koji pišu osvrte na njegovu studiju.
Prošlog kolovoza ponovila se ista stvar, samo je tada povučeno čak 30 znanstvenih radova.
Najgori falsifikator znanstvenih radova
Tu neslužbenu titulu, koja se pojavila prošle godine, zaslužio je, japanski anesteziolog Joshitaka Fuji, koji je falsificirao čak 172 znanstvena rada. Time je oteo titulu njemačkom anesteziologu Joachimu Boldtu, koji je falsificirao 'tek' 90 znanstvenih radova.
Tužio jer nije dobio Nobela
Kineski znanstvenik Rongxiang Xu, osnivač MEBO Internationala, smatra da je švedski institut Karolinska napravio veliku grešku izostavivši njegovu veliku ulogu u unaprjeđenju polja regenerativne medicine te mu na taj način naštetio ugledu.
U tužbi se sugerira kako su prošlogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu, John Gurdon i Shinya Yamanaka ignorirali Xuov doprinos na polju staničnog reprogramiranja. 'Moj glavni razlog za podnošenje tužbe bio je razjasniti pogrešne i netočne izjave predstavnika Akademije, radi očuvanja humanosti i budućih naraštaja', pojasnio je Xu.
Neurokirurzi bez granica
U srpnju prošle godine dvojica neurokirurga osvanula su na naslovnicama američkih medija zbog kontroverzne metode liječenja terminalno bolesnih pacijenata, koji boluju od raka mozga. Nakon što su dobili njihov pismeni pristanak, J. Paul Muizelaar i Rudolph Schrot zarazili su trojicu pacijenata bakterijom Enterobacter aerogenes.
Dvojica od trojice pacijenata brzo su umrli zbog sepse, a jedan je preživio još godinu dana nakon toga. Neurokirurški dvojac svoj je rad bazirao na kontroverznoj teoriji kako post operativne infekcije mogu pobuditi imunološke reakcije, koje produljuju život. Štoviše, obojica su mislila kako američki FDA odobrava tu metodu.
Lažno srce
Još jedan japanski znanstvenik uhvaćen je u laži. Hisashi Moriguchi tvrdio je kako je proveo prvi klinički test na ljudskim pacijentima, koristeći reprogramirane matične stanice, Tvrdio je kako je matične stanice odrasle osobe pretvorio u stanice srca u šest pacijenata s bolesti srca. Osim toga, isticao je kako je povezan s Harvardom i Sveučilištem u Tokiju, a svoje 'postignuće' prezentirao je na posteru kojeg je predstavio na sastanku njujorške Stem Cell fundacije.
Vijest, doduše nepostojeću i lažnu, ne znajući pravu istinu, prenio je japanski list Yomiuri Shimbun, no nakon pokrenute istrage, sve tvrdnje Moriguchija pale su u vodu, a dio novinara u navedenom listu je disciplinski kažnjen.
Zabranjena znanost
'Ako ti znanost da rezultate koji ti se ne sviđaju, donesi zakon koji će reći kako je taj rezultat ilegalan. Problem riješen', rekao je Stephen Colbert, TV komičar, komentirajući odluku zakonodavaca iz Sjeverne Karoline.
Oni su u lipnju prošle godine donijeli zakon kojim se porast razine mora mjeri isključivo uz pomoć rezultata mjerenja u prijašnjim vremenima. Dakle, zabranili su svaki model koji bi mogao podastrijeti drugačije podatke, ne daj bože veće od prosjeka.
Razina mora u Sjevernoj Karolini porasla je za 33 centimetra u proteklih sto godina, a znanstvenici koji sugeriraju u studiji kako bi se ta razina do 2100. mogla podići za više od 110 centimetara, nemaju pravo glasa, a njihovo je mjerenje zakonom zabranjeno.
Ne tako plemeniti Felix Baumgartner
Prošle godine njegovo je ime upisano u udžbenike povijesti. On je prvi čovjek koji je skočio s ruba svemira iz balona, probio zvučni zid i bezbrižno sletio na tlo u manje od 4 minute.
Na tlu se odjednom okomio na Sir Richarda Bransona i NASA-u. Misiju na Mars, u nekoj budućnosti, nazvao je bacanjem novca. 'I ono malo znanja koje dobijemo o Marsu, po mojem mišljenju nema smisla', rekao je o budućim planovima NASA-e.
Bransona je optužio da s tvrtkom Virgin Galactic 'jaše' na pozitivnim dojmovima koje je postigao njegov Red Bull Stratos tim. 'On samo želi iskoristiti naš pozitivan zamah i dobiti na publicitetu, a to je pomalo jadno', poručio je nakon povijesnog skoka Baumgartner Bransonu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook