Bihevioralne financije su grana ekonomije koja znanstveno istražuje ljudsko socijalno i kognitivno ponašanje te emocionalne neravnoteže koje nastaju kako bi što bolje razumjeli donošenje investicijskih odluka.
Upravo je to bilo područje istraživanja koje su proveli Robert Shiller i James Montier, financijski stučnjaci S Yalea, piše Buisness insider. Donosimo vam neke od načina na koje mozak može utjecati na gubitak novca:
Vaš mozak misli da ste sjajni u tome
Mnogi se financijski stručnjaci ponašaju pretjerano samouvjereno i imaju previše povjerenja u svoju sposobnost predviđanja ishoda svojih investicijskih odluka. Zbog takvog su stava puno osjetljiviji na nepredviđene promjene i to treba imati na umu.
Vaš se mozak ne zna nositi s novim informacijama
Svakom se investitoru dogodi da donese neku odluku na temelju informacija kojima raspolaže toga trenutka i da sve svoje prognoze za buduće razdoblje temelji upravo na tim informacijima. No, uvijek mogu doći nove informacije, a u takvim je situacijama bolje prepraviti svoju staru analizu nego raditi posve novu.
Vaš je mozak usredotočen na prošlost
Kada tvrtka objavi da je u posljednjem kvartalu imala odlične rezultate, financijeri često pretpostavljaju da će i zarada biti veća i bolja. Ova je pretpostavka može biti pogrešna i pripada klasičnim bihevioralnim financijskim konceptima koji se jednom rječju zovu reprezentativnost- uvijek možete krivo misliti da jedna stvar znači nešto drugo.
Vaš mozak ne voli gubiti
Neprihvaćanje činjenice da su izgubili, za one koji se bave financijama, može biti pogubno. Primjerice, može vam se dogoditi da padne vrijednost dionica neposredno nakon što ste ih kupili. U takvim je situacijama najbolje prihvatiti gubitak i krenuti dalje. Pomoći si možete jedino tako da mislite pozitivno i nadate se da će vrijednost dionice ponovno porasti. I, naravno, valja biti oprezan s budućim investicijama.
>> Istražili smo kako igranje nasilnih igrica djeluje na ljudski mozak
Mozak pamti sve
Buduće trgovanje je obično pod utjecajem rezultata iz prethodnih razdoblja. Može vam se dogoditi da prodate neku dionicu čija je vrijednost nakon toga porasla i onda sami sebi govorite 'da sam bar pričekao malo'. Isto tako, može vam se dogoditi da vašoj investiciji padne vrijednost, a vi ste ju nekad mogli prodati za dobre novce. Sve to vodi ka neugodnom žaljenju, ali i tome da ste manje voljni riskirati.
Vaš mozak voli pratiti trendove
Na sposobnost da tolerirate rizike utječu financijske okolnosti, odnosno veličina ulaganja u kontekstu kapitala kojim raspolažete. Sukladno tome, događa se da vaša tolerantnost pada kada su tržišta u padu, ali i da raste kada tržište bilježi porast.
Vaš mozak ZNA izmisliti dobre izgovore
Ponekad ulaganja ne prođu baš najbolje, ali to nije vaša krivica, zar ne? Obrambeni mehanizam u obliku smišljanja izgovora je povezan sa samouvjerenošću. Evo nekih najčešćih isprika:
'E, da sam bar' – Često mislimo po principu: 'da se samo ta jedna stvar nije dogodila, bio bih u pravu'. Nažalost, to nije moguće dokazati.
'Nije se prije događalo'- Tržište je nepredvidivo i bitno je što prije to shvatiti.
'Ako sam jednom pogriješio, ne mora značiti da ću opet' – To može biti istina, ali se treba učiti iz vlastitih grešaka.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook