Svjetskim oceanima globalno zatopljenje, opadanje razine kisika u vodi te pokiseljavanje prijete više nego što se dosad vjerovalo, pokazala je nova međunarodna studija.
Oceani se i dalje zagrijavaju, što uzrokuje migraciju mnogih ribljih vrsta prema polovima te pridonosi riziku izumiranja nekih morskih vrsta, unatoč slabijem porastu temperature u atmosferi u ovom stoljeću.
'Razina današnje emisije ugljika i rezultiraće okiseljavanje oceana, nezabilježena je u dosadašnjoj povijesti Zemlje', piše u izvještaju kojeg je napravila Međunarodna unija za očuvanje prirode.
>> 'Ekstremno je vjerojatno' da je za globalno zagrijavanje KRIV ČOVJEK
Oceani se zagrijavaju zbog topline koja iz nakupljanja stakleničkih plinova u atmosferi. Gnojivo i kanalizacijski otpad koji se ispiru u oceane mogu uzrokovati porast algi koje smanjuju razinu kisika u morima. U konačnici, ugljični dioksid u zraku može formirati slabu kiselinu u kontaktu sa slanom vodom.
Sve tri opasnosti ozbiljno utječu na produktivnost i učinkovitost svjetskih oceana, ističe se u studiji koju je napravila nevladina skupina znanstvenika okupljenih u Međunarodni program za stanje oceana (IPSO), koju prenosi Reuters.
Trenutno stanje u oceanima slično je onom prije 55 milijuna godina, koje je poznatije kao paleocen-eocenski termalni maksimum, koji je i doveo do širokih izumiranja vrsta na Zemlji. Razlika je što je trenutna stopa promijene puno brža.
Okiseljavanje, pak, prijeti morskim organizmima koji koriste kalcijev karbonat za formiranje svojih skeleta, poput koraljnih grebena, rakova, školjki i nekih planktona, ključnih za morski hranidbeni lanac.
Koralji bi mogli u potpunosti prestati rasti ako se temperatura povisi za dva stupnja Celzija, a počeli bi se otapati, da se temperatura mora povisi za 3 stupnja Celzija.
Dosad su se temperature oceana popele za 0,8 stupnjeva. Prošlog tjedna je UN-ov Međunarodni panel za klimatske promjene IPCC podigao vjerojatnost da je čovjek uzrok klimatskim promjenama s 90 posto (koliko je bila 2007.) na 95 posto.
Svi pozivaju na trenutno djelovanje, a među njima su IPSO i IPCC (UN-ov Međudržavni panel za klimatske promjene). 'Ako je izvještaj IPCC-a bio poziv za buđenje, IPSO-va studija je zaglušujuće zvono alarma o čovjekovom širokom utjecaju na globalne oceane', istaknuo je Trevor Manuel, supredsjedatelj Komisije za globalne oceane.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook