Iako se 10.000 ljudi prijavilo za, ako to lijepo želimo reći, pustolovni projekt Mars One, u kojem bi to isto mnoštvo napustilo majčicu Zemlju i zamijenilo je Crvenim planetom, kao trajnim domom, netko je tim istim ljudima zaboravio posložiti par zanimljivih podataka o tome kako bi im život izgledao na tom planetu.
>> Za put bez povratka prijavilo se 10.000 ljudi!
>> Američki milijarder planira koloniju od 80.000 ljudi na Marsu
>> 'Prvog čovjeka na Mars neće poslati NASA, ESA, Rusi, ili Kinezi'
Znanstvenici se, s druge strane, bave mišlju kakvi bi uvjeti mogli vladati na planetima izvan Sunčevog sustava pa rade izračune na temelju teleskopskih promatranja, a oni često pokazuju da bi eventualni ljudski posjetitelji na tim udaljenim svijetovima doživjeli ozbiljne fizičke traume. U pravom smislu riječi, zasad ne postoji niti jedan drugi svijet poput naše Zemlje. Slična je priča i s Marsom u odnosu na nju.
U želji da predočimo što bi tih 10.000 ljudi zamijenilo s komoditetima koje im pruža Zemlja, porazgovarali smo s Dejanom Vinkovićem, astrofizičarom sa splitskog PMF-a.
Atmosfera u tragovima, radijacija...
'Kada se govori o 'uvjetima za život' na ekstrasolarnim planetima, to je ili nešto jako općenito (u stilu usporedbe jačine gravitacije) ili čista znanstvena fantastika, jer trenutačno osim mase i eventualno radijusa planeta, ništa drugo ne znamo o njima', ističe Vinković već u startu. Sličnosti Marsa sa Zemljom postoje, ali one i dalje nisu dovoljne da bi boravak na tom planetu bio ugodan na duge pruge, ili po projektu Mars One, doživotno.
'Priča oko Marsa ide u drugom smjeru - na Marsu bi bili lakši, jer je ubrzanje sile teže 38 posto Zemljine. Dakle, da bi simulirali svakodnevni život na Marsu moramo si smanjiti težinu', kaže Vinković, no to nije sve. 'Naravno, uvjeti za život su nepogodni: gustoća atmosfere je manje od 1 posto Zemljine, tako da se ne može biti na Marsu bez odjela pod tlakom. A i sastav atmosfere je takav da je otrovan za nas (više CO2 nego što imamo u Zemljinoj atmosferi). Temperature su u prosjeku kreću od gotovo -90 stupnjeva, pa do -5 stupnjeva Celzija', dodaje.
'Najgora pak je izloženost radijaciji. Mars nema jako magnetsko polje kao Zemlja, a i atmosfera mu je rijetka, pa je stoga površina Marsa izložena znatnoj količini po ljude štetnog zračenja. Unutar nekoliko godina izloženosti dosegle bi se granice koje se smatraju sigurnima', naglašava Vinković i ne staje na tome. 'Sam let do Marsa je opasan zbog dugotrajne izloženosti radijaciji. Općenito, slanje ljudi na Mars je puno kompliciranije nego što se to na prvi pogled čini', obrazlaže naš astrofizičar.
Sličan dnevni ritam
Ipak, ima i nekih stvari koje su slične onima na Zemlji pa je Vinković i njih istaknuo. 'Jedan Marsov dan (sol) traje vrlo slično Zemlji: 24 sata i 40 minuta, tako da bi na Marsu imali vrlo sličan dnevni ritam. Nagib osi na ravninu po kojoj se vrti oko Sunca je slična Zemljinoj - na Marsu je 25.19 stupnjeva, a na Zemlji je 23.44 stupnjeva. To znači da se godišnja doba slično ponašaju, ali na Marsu traju duže, jer Marsova godina traje 1.88 naših godina', pojašnjava Vinković.
Jedino što bi čovjeku preostalo na Marsu, jest izgraditi podzemne nastambe. 'Istražuju se načini kako smjestiti ljude u podzemne nastambe na Marsu, kao i kako graditi/zidati pomoću materijala na Marsu', kaže Vinković. Dakle, prije nego li se registriraju na svemirske avanture, ljudi bi trebali uzeti navedene stvari u obzir. No, šećer ipak dolazi na kraju - gravitacija i kretanje po površini Crvenog planeta.
Sporiji hod, veći skok
Ako čovjek može skočiti metar i pol u vis na Zemlji, na Marsu će otkriti da skače puno više od toga. Visina skoka na Marsu se računa na način da se visina skoka na Zemlji podijeli s faktorom 0.38 pa bi tako čovjekov skok u vis na zemlji od 1,5 metara, na Marsu bio 3,94 metra! Dok to možda zvuči kao pozitivna stvar, treba se 'spustiti na tlo' i reći kako bi čovjekov svaki korak zapravo bio skakutanje, slično kao i na površini Mjeseca pa bi pasti bilo vrlo lagano, dok se ne uskladi rad nogu i dok se čovjek ne prilagodi promjeni kretanja.
Može se, isto tako, pomoću univerzalne formule izračunati i prosječna brzina hodanja/trčanja na Marsu. Ta formula glasi brzina=sqrt(Fr*g*L), odnosno kvadratni korijen iz umnoška Froudeovog broja (koji je 0,5 za odrasle osobe ili 0,25 za djecu), gravitacije planeta (3,711 m/s2 u slučaju Marsa) i prosječne dužine čovjekovog koraka (0,92m). Dakle, dok na Zemlji hodamo prosječnom brzinom od 2,12 metara u sekundi, na Marsu bi hodali brzinom od tek 1,30 metara u sekundi.
Roboti poput NASA-inog Curiosityja i njegovog prethodnika Opportunityja, bit će čini se još dugo vremena jedina veza između čovjeka i Marsa. Barem zasad, tako, čini se, mora biti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook