NASA-in rover Curiosity pronašao je vodu na Marsu, ali istovremeno, otkrio kako je sama prašina na Crvenom planetu, koje ima posvuda, toksična za ljude.
Rezultati šest studija su plod prvih 100 dana prikupljenih podataka rovera Curiosity na Marsu. Njima se pokušalo odrediti koliko je Mars gostoljubiv prema mogućim budućim ljudskim posjetiteljima sa Zemlje. Isto tako, analizom podataka znanstvenici proučavali geološku povijest Marsa.
>> Evo koliko Zemlja još može podržavati život kakav poznajemo!
Zaključak je kako tlo na Marsu ima nešto vode koju bi ljudi mogli izvući van pomoću topline, ali da ima i male količine toksičnih kemikalija, na što bi eventualna ljudska ekspedicija na Marsu trebala obratiti posebnu pažnju.
Jedna od prvih stvari koju je Curiosity napravio na Crvenom planetu, jest da je prikupio dio pijeska i prašine s predjela koje su znanstvenici nazvali 'kameno gnijezdo'. Curiosity je pustio uzorak kroz tri svoja instrumenta - ChemCam, CheMin i Sample Analysis at Mars (SAM).
U jednoj od tih analiza rover je zagrijao uzorak tla na 835 stupnjeva Celzija, pri kojoj temperaturi se minerali u tlu raspadaju i oslobađaju reaktivne plinove. Tim međunarodnih znanstvenika pronašao je, redom po pronađenoj količini, vodenu paru, sumporni dioksid, ugljični dioksid i kisik.
Dobar dio tog uzorka, znači između 1,5 i tri posto predstavlja voda. 'Dva posto vode znači da ako imate 30-ak kubičnih centimetara tog tla, iz njega bi mogli dobiti dvije pinte vode', pojasnila je Laurie Leshin, zamjenica direktora NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard, prenosi popsci.com.
Zemlja, za usporedbu, ima 10 puta više vode u tlu od Marsa.
Ista toplinska analiza tla otkrila je znanstvenicima koji se minerali javljaju u tlu s Marsa. Tu dolaze i loše vijesti za eventualne ljudske istraživače na tom planetu. Toplinskom obradom ustanovljeno je kako je uz kisik pušten uz klorov plin, što je bio indikator kako tlo ima u sebi i perklorat, koji je toksičan ukoliko ga se unese u organizam.
Isto tako, Curiosity nije našao nikakve organske spojeve u uzorku tla. Površina Marsa izložena je visokoj radijaciji i drugim teškim uvjetima, dodala je Leshin pa se znanstvenici nadaju kako još uvijek ima nade za pronalazak organskih spojeva dublje ispod površine Marsa.
Curiosity se trenutno nalazi još uvijek u krateru Gale i kreće se maksimalnom brzinom kojom može po terenu prema planini Sharp. Znanstvenicima je ona zanimljiva jer ima geološke slojeve izložene, a nadaju se kako bi upravo tamo mogli pronaći organske spojeve.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook