Otkriće objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B, moglo bi objasniti zašto taj zagonetni morski sisavac izgleda toliko drukčije od ostalih današnjih kitova.
"Danas živući patuljasti pravi kit je, recimo to tako, ostatak, gotovo kao živi fosil", kaže Felix Marx, paleontolog s novozelandskoga sveučilišta u Otagu. "On je posljednji preživjeli iz drevne loze za koju dosad nitko nije vjerovao da još živi".
>> Kit skočio na jahtu i prevrnuo je!
Taj razmjerno maleni kit koji naraste do 6,5 metara, živi na otvorenome moru. Stanovnik je oceana zemljine Južne polutke i viđen je samo nekoliko desetaka puta. Zato znanstvenici ne znaju gotovo ništa o njegovim navikama ili socijalnoj strukturi.
Čudno stvorenje namrgođene gubice izrazito je različito od ostalih današnjih kitova. DNK analiza pokazala je da se patuljasti pravi kit odvojio od modernih kitova usana poput plavetnog i grbavog kita prije 17-25 milijuna godina. Oblik njegove gubice pokazuje da je vjerojatno srodniji obitelji kitova u kojoj je grenlandski kit. No nema studija fosila koje bi pokazale kako je patuljasti kit evoluirao, kaže Marx.
Kako bi shvatili gdje je patuljastome kitu mjesto među kitovima, Marx i kolege pažljivo su analizirali kosti lubanje i ostale fosilne fragmente patuljastoga pravog kita i nekoliko drugih drevnih kitova.
Njegova lubanja najviše podsjeća na drevnu obitelj kitova Cetotherium za koje se smatralo da su izumrli prije dva milijuna godina, kažu istraživači. Kitovi iz roda Cetotherium pojavili su se prije 15 milijuna godina i neko su vrijeme nastavali sve svjetske oceane.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook