Prema novim prognozama je sve izgleda da će El Niño, koji se upravo razvija u tropskom dijelu Tihog oceana, biti jedan od najsnažnijih ikad zabilježenih, uz upozorenja na rekordne globalne temperature i velike humanitarne posljedice.
Dijelovi Pacifika ubrzano se zagrijavaju, a podaci objavljeni ovog tjedna pokazuju da su temperature površine mora oko 0,5°C iznad prosjeka, što je jedan od pragova koji upućuju na početak El Niña, prirodnog zagrijavanja Tihog oceana.
Očekuje se da će fenomen jačati tijekom sljedećih mjeseci, a vrhunac bi mogao dosegnuti na jesen. Znanstvenici su zabrinuti zbog posljedica koje bi mogao imati na globalne vremenske obrasce, uključujući mogućnost da 2027. postane najtoplija godina u povijesti mjerenja.
U svojoj najnovijoj prognozi, Nacionalna uprava za oceanografiju i atmosferu (NOAA) sugerira da će El Niño početi kroz ovaj mjesec. Sve su sigurniji da će do zime postati snažan ili čak vrlo snažan, piše BBC.
Brzina zagrijavanja u tropskom Pacifiku posljednjih tjedana bila je vrlo velika. Meteorolog NOAA-e Nathanial Johnson opisao je to kao rijetku pojavu, ako se nastavi ovim tempom - prijelaz iz La Niñe (sličnog fenomena hlađenja), kakvu smo imali tijekom zime, u potencijalno snažan El Niño unutar samo jedne godine.
Proljetne prognoze El Niña povijesno su bile prilično nepouzdane, no prognostičari su ove godine mnogo sigurniji nego inače.
Što donosi snažan El Niño?
Iako se El Niño razvija preko tropskog Pacifika, prognostičari posebno prate područje nazvano Niño3.4, mjereći tromjesečni prosjek temperature površine mora u odnosu na dugoročni prosjek.
Snažan ili "super El Niño" nastaje kada ta vrijednost prijeđe 1,5 °C.
Prema prognozi Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), više od polovice modela predviđa porast temperature veći od 2,5 °C do jeseni. Sve iznad toga bila bi "povijesno snažna pojava", rekao je Johnson.
Neki modeli čak sugeriraju da bi porast temperature mogao prijeći 3 °C, nadmašivši dosadašnji rekord od 2,7 °C zabilježen 1877. godine. Treba napomenuti da je to bilo sasvim drugo razdoblje s ograničenim mjerenjima, pa postoji velika nesigurnost oko tada zabilježenih temperatura.
Taj El Niño trajao je oko 18 mjeseci i izazvao katastrofalne klimatske posljedice diljem svijeta – ekstremne suše i glad u Aziji, Brazilu i Africi, pri čemu su milijuni ljudi izgubili život, dok su druga područja poput Perua pogodile teške poplave.
Humanitarne posljedice
Profesorica klimatskog rizika i otpornosti sa Sveučilišta Reading Liz Stephens rekla je za BBC da ćemo "vjerojatno gledati rekordne globalne temperature sljedeće godine, posebno ako ovo bude vrlo snažan El Niño".
Nakon El Niña 2023./24. zabilježena je najtoplija godina u povijesti mjerenja. Iako su izravni vremenski učinci najizraženiji oko Pacifika, svaki El Niño razlikuje se po snazi i dosegu utjecaja na globalne vremenske obrasce.
Česte su poplave u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, ali i potencijalno u istočnoj Africi, središnjoj Aziji i južnim dijelovima Sjeverne Amerike. El Niño također smanjuje broj tropskih oluja na Atlantiku, što bi za Srednju Ameriku moglo značiti su moguće suše, kao i u dijelovima Australije, Indonezije i sjevera Južne Amerike, što može dovesti do pada poljoprivredne proizvodnje i smanjenja globalnih zaliha hrane.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca već remeti distribuciju gnojiva i povećava njegove cijene. To će u mjesecima koji dolaze utjecati na prinose usjeva, smanjiti opskrbu hranom i podići cijene.
"Imate sve više ljudi koji već žive u siromaštvu, a ako zbog suše ili poplava uzrokovanih El Niñom dođe do smanjenja prinosa, cijene hrane dodatno rastu. Dakle, mogli bismo se suočiti s ogromnim humanitarnim posljedicama ove godine, osobito ako se kriza na Bliskom istoku nastavi", rekla je Stephens.