Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je na sastanku na vrhu Procesa Brdo-Brijuni koji je održan u Brdu kod Kranja u Sloveniji.
Uz predsjednika Milanovića i predsjednika Slovenije Boruta Pahora, koji su supredsjedatelji, na godišnjem sastanku Procesa Brdo-Brijuni sudjelovali su svi lideri zemalja tzv. zapadnog Balkana, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Albanije Ilir Meta i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Na sastanku Procesa Brdo-Brijuni usvojena je i zajednička izjava svih sudionika, Brdo deklaracija 2021.
"Dogovorili smo tekst Deklaracije koji je kompromis, netko bi rekao najniži zajednički nazivnik, u kojem je netko od nečega morao odustati. Bilo je određenih prijepora, nesporazuma, recimo da je agenda kosovske predsjednice Osmani bila nešto ambicioznija i da su zbog protivljenja Srbije neki dijelovi morali biti ispušteni. Ja to vidim kao prihvatljivu cijenu dokumentu koji je dobar", rekao je predsjednik Milanović nakon plenarnog sastanka u izjavi predstavnicima medija.
Ponovio je da su Hrvatska i Slovenija ovdje da pomognu državama koje su u integracijskom procesu. "To je jedini motiv. Motiv nije ni mentorstvo niti tutorstvo niti bilo kakve karijerne ili biografske komponente za bilo koga od nas nego da se državama pomogne, jer mi u tome vidimo i svoj interes", istaknuo je Milanović.
"Bilateralni problemi koje države sudionice inicijative imaju međusobno neće moći biti riješene u okviru Procesa Brdo-Brijuni i mislim da bi bilo dobro da ih se previše niti ne koristi, jer to nas je danas pomalo i ometalo u radu“, izjavio je predsjednik Milanović.
"Ali smo dosta strpljivo i uporno, navigatorski, moreplovački došli do luke i brod se nije razbio niti je oštećen. Jedno kompromisno, ali jasno rješenje iza kojega svi stojimo i za godinu dana ćemo se vidjeti u Prištini ili Beogradu", rekao je.
Ovdje smo da pomognemo našim susjedima iz regije, ponovio je predsjednik Milanović posebno se osvrnuvši na Republiku Sjevernu Makedoniju.
"Sjeverna Makedonija nalazi se u jednoj nemogućoj poziciji i to uopće nismo dotaknuli u današnjim razgovorima i u tekstu današnje Deklaracije, niti su Makedonci na tome uopće inzistirali", rekao je Predsjednik pojasnivši da se radi o uvjetima koji su im postavljeni.
"Tiču se sadržaja u nekim udžbenicima povijesti u Makedoniji. Hrvatska i Slovenija su imale vrlo živ i dinamičan odnos. Slovenija je postavljala neke uvijete, ali ja nisam nikada osjećao niti vidio da Slovenija želi napakostiti Hrvatskoj ili je spriječiti, poniziti.
Ovo što sada službena politika jedne članice Europske unije radi Sjevernoj Makedoniji je ono što ja zovem ulazak u tuđe, ulazak u intimni prostor. Da se traži od jedne kandidatkinje koja je u toku pregovora za članstvo da u udžbenicima povijesti svoju nacionalnu genezu definira onako kako to traži susjedna država", rekao je predsjednik Milanović istaknuvši da će se tome uporno suprotstavljati.
"Ako ti je cilj da uništiš slabijega od sebe samo zato što je slabiji, to nikada ne završava dobro. To je jedna od poruka koje danas nismo poslali u tekstu Deklaracije. Nismo se bavili stvarima koje su od egzistencijalne važnosti za države koje žele postati članice Europske unije", zaključio je predsjednik Milanović.
Kako prenose slovenski portali, na plenarnoj je sjednici između kosovske predsjednice Osmani i srbijanskog čelnika Vučića došlo do prepirke i optuživanja, a kompromis se tražio zbog Vučićeva rezolutnog odbijanja da se Kosovo u engleskom tekstu zajedničke izjave spominje kao "country", dakle zemlja.