Predsjednički izbori u SAD-u održavaju se uvijek u utorak poslije prvog ponedjeljka u studenom, a razlozi su povijesni. 1800-ih godina, svaka država je određivala svoj datum za izbore što je, posljedično, uzrokovalo kaos prilikom prebrojavanja glasova. Vlada je potom usvojila zakon 1845. godine kako bi usuglasili i objedinili datum izbora.
Prilikom odabira perioda i datuma sve se uzimalo u obzir.
Početak studenoga bilo je dobro vrijeme za glasanje jer je žetva bila gotova, a vremenske prilike su bile dovoljno dobre za putovanje konjima ili u kočiji. Prilikom odabira dana znalo se da su dva dana neprihvatljiva. Većina Amerikanaca bili su pobožni kršćani i tako su nedjelju izdvojili kao dan za odmor i vjerske aktivnosti.
Srijeda je u mnogim područjima bila tržni dan, kada su poljoprivrednici prodavali svoje usjeve u gradu. Pored toga, ponekad je bio potreban dan putovanja zbog tadašnjih načina putovanja.
Ako ljudi nisu mogli iskoristiti nedjelju ili srijedu kao dan putovanja, onda je to značilo da izborni dan ne može biti ni u ponedjeljak ni u četvrtak. I tako je utorak prihvaćen kao najbolja opcija.
Razlog zašto je baš utorak nakon prvog ponedjeljka bio izabran je i želja da se spriječi mogućnost da dan izbora padne na 1. studenog kada kršćani obilježavaju Dan svih svetih, a i zato što su trgovci obično uzimali prvi dan mjeseca kako završili obračun, odnosno knjigovodstvo.
U moderno vrijeme ovakva praksa izbora više nema smisla, ali izborni utorak zadržan je do dan danas zbog poštovanja prema tradiciji, povijesnom nasljeđu i nedostatku političke volje i konsenzusa da se nešto promijeni.