IRANSKA LINIJA ŽIVOTA

Ovaj otok je iransko naftno središte i laka meta, ali Trump ga ne napada: "To je usko grlo"

Otok Harg Foto: Profimedia
Otok Harg, smješten 25 kilometara od iranske obale, glavni je izvozni terminal sirove nafte u zemlji. Pa ipak, udar na njega je crvena linija za američke snage. Manevar obmane, čekanje i promatranje ili strategija za "dan poslije"? Stručnjaci analiziraju zašto Trump ne napadne iransko naftno središte.

Maleni koraljni otok u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva glavni je izvozni terminal sirove nafte u Iranu. Ujedno je to i jedna od najosjetljivijih iranskih meta koju je najlakše pogoditi. Ipak, od početka američko-izraelskog napada na Iran otok je ostao netaknut.

Otok Harg, dug nekoliko kilometara i udaljen oko 25 kilometara od iranske obale, 1960-ih je izgradila američka naftna tvrtka Amoco. Budući da je većina iranske obale preplitka za najveće svjetske tankere, Harg je posebno bitan. Čak 90 posto sirove nafte koju Iran prodaje u inozemstvu utovaruje se na otoku, a onda tankeri nastavljaju put kroz Hormuški tjesnac. Također se navodi da otok ima kapacitet utovara od približno sedam milijuna barela dnevno. Većina iranskog naftnog izvoza odlazi u Kinu.

"Gospodarstvo dotiče dno bez njega", rekao je Richard Nephew, bivši zamjenik posebnog izaslanika SAD-a za Iran.

Vojna akcija uništavanja ili preuzimanja kontrole nad otočnom infrastrukturom bila bi izuzetno štetna za Iran, ali bi prijetilo produbljivanje rata, izazivanje daljnjeg šoka na energetskim tržištima i slabljenje bilo koje buduće iranske vlade.

Naftni terminal na otoku Harg Foto:AP Photo/Horst Faas

S obzirom na to da napadi na Harg predstavljaju crvenu liniju za Washington, način na koji se Trumpova administracija nosi s tim ključnim izvoznim središtem tijekom sukoba mogao bi osvijetliti njezinu dugoročnu strategiju prema Iranu, piše Financial Review.

Strategija za "dan kasnije"?

Bijela kuća odbila je komentirati svoju strategiju vezanu za otok Harg.

"Moja je briga da će se SAD-u svidjeti ideja [udara na] Harg, a onda će rukavice biti skinute", rekao je jedan energetski direktor u regiji.

Neki izraelski političari također pozivaju na napade na iransku energetsku infrastrukturu. No Nephew, koji sada radi u Centru za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia, rekao je da bi napad na Harg bio značajna eskalacija. 

"SAD i Izrael svjesni su da, ako ga pogode, riskiraju da Iran počne ciljati naftnu infrastrukturu zaljevskih država, a ako promjena režima bude uspješna, to će nasljednu vladu učiniti izuzetno slabom. To ne znači da neće biti meta napada, ali objašnjava zašto još nije", rekao je. 

Neki dužnosnici Trumpove administracije kažu su da bi se dugoročno moglo osigurati da iranske naftne rezerve budu u prijateljskim rukama.

Jarrod Agen, izvršni direktor Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju Bijele kuće, rekao je za Fox Business: "U konačnici, nećemo se morati brinuti o ovim problemima u Hormuškom tjesnacu jer ćemo svu naftu izvući iz ruku terorista."

Michael Doran, viši suradnik na Hudsonovu institutu i bivši američki dužnosnik, rekao je da je Washington odavno povukao crvenu liniju oko Harga. Iako bi napad ekonomski nanio štetu sadašnjem režimu, naštetio bi i svakoj budućoj vladi u Iranu. Bijela kuća također ne želi daljnji rast cijena. Izrael će se vjerojatno pridržavati i američkih ograničenja. 

Zauzimanje otoka "presjeklo bi iransku naftnu liniju života", koja je ključna za režim, rekao je Petras Katinas, istraživač za klimu, energiju i obranu u londonskom obrambenom think tanku RUSI, za CNBC.

"Ipak, zauzimanje bi zahtijevalo operaciju s kopnenim trupama, što se čini da ova administracija oklijeva poduzeti. Barem zasad", dodao je.

Doran je rekao da bi samo najekstremniji scenariji, poput velikih žrtava u zemljama Perzijskog zaljeva zbog iranskih napada i traženja odmazde, mogli uvući otok Harg u trenutačni sukob.

Veliki rizik

"Ako bi predsjednik Trump odlučio zauzeti ovaj ključni čvor, to bi zadalo ozbiljan udarac iranskom režimu jer bi im oduzelo ključni izvor prihoda. Takav potez podsjećao bi na američku intervenciju u Venezueli početkom godine, kada je SAD praktički preuzeo kontrolu nad naftnim sektorom zemlje", rekao je Tamas Varga, analitičar naftnog tržišta u brokerskoj kući PVM, za CNBC.

"Iako bi to moglo značiti nastavak izvoza iranske nafte, naravno pod američkim nadzorom i samo ako se tjesnac ponovno otvori, otok bi u isto vrijeme ostao ranjiv na napade dronovima iz Irana. Eventualna američka okupacija otoka dodatno bi zakomplicirala već vrlo složenu situaciju", dodao je.

"Postoji jedan koncept o kojem, čini se, nitko ne govori, a to je otok Harg", rekao je Jan van Eck, izvršni direktor VanEck Fundsa, za CNBC-ovu emisiju Power Lunch 2. ožujka.

"Otamo se izvozi 90 posto iranske nafte, to je usko grlo. Ako pretpostavite da Trump slijedi isti obrazac kao u Venezueli, što je učinio? Presjekao je njihov izvoz nafte i dotok deviza, i mislim da će željeti upravo tu pregovaračku polugu i ubuduće", rekao je van Eck.

Povezane teme