POVIŠENI TONOVI U PEKINGU

Xi izgubio kontrolu na sastanku s Trumpom: Iza zatvorenih vrata dogodio se žestok izljev bijesa

Xi Jinping i Donald Trump Foto: Afp
Izvori upoznati s nedavnim sastankom kineskog i američkog predsjednika otkrili su što je razlog povišenih tonova koji su se čuli iza zatvorenih vrata.

Tijekom samita s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Pekingu kineski predsjednik Xi Jinping kritizirao je japansku premijerku Sanae Takaichi zbog remilitarizacije njezine zemlje. Kako otkriva sedam izvora upoznatih sa sastankom, to je izazvalo žestok izljev bijesa kineskog predsjednika.  

Xi je vikao i bio uznemiren kada se raspravljalo o Japanu, a to je iznenadilo američke dužnosnike jer razgovor o toj temi nije bio na popisu za samit. Nekoliko je ljudi reklo da je Xijev verbalni napad bio najžešći dio dvodnevnog samita između čelnika, piše Financial Times

Nakon što je Xi oštro kritizirao Takaichi i rastuće japanske obrambene izdatke, Trump je odgovorio da Tokio mora zauzeti asertivniji sigurnosni stav zbog rastuće prijetnje Sjeverne Koreje. Nije jasno je li Trump u istom kontekstu spomenuo Kinu, koja je najveća sigurnosna briga Japana.

"Kineska antijapanska retorika nema podršku izvan vlastitih granica... Tokio jača sigurnosne veze s partnerima u regiji – uključujući Australiju, Filipine, pa čak i Južnu Koreju – koji su svi puno zabrinutiji zbog agresivne Kine nego zbog 'remilitarizacije' Japana", objasnio je Christopher Johnstone, bivši visoki dužnosnik Bijele kuće za Japan.

Japan u godišnjim izvješćima o obrani uzastopno stavlja prijetnju Kine ispred one koju predstavlja Sjeverna Koreja. Nacrt dokumenta iz 2026. usredotočuje se na nedavne incidente veće vojne asertivnosti Kine i izražava ozbiljnu zabrinutost zbog produbljivanja vojne suradnje između Pekinga i Moskve.

Odnosi između Pekinga i Tokija naglo su se pogoršali u studenom. Kina je ljutito reagirala na izjave japanske premijerke da bi kineski napad na Tajvan mogao predstavljati egzistencijalnu prijetnju Japanu koja bi opravdala raspoređivanje vojske. 

Kina od tada neprestano napada Japan. U petak je kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo: "Japanski obrambeni proračun raste već 14 godina zaredom, ali japanske desničarske snage i dalje se zalažu za povećanje obrambenih izdataka. To još jednom pokazuje da Japan skida masku 'zemlje za mir' i da klizi prema neomilitarizmu."

Kina, drugi najveći svjetski potrošač za vojsku, povećala je obrambene izdatke prošle godine za 7,4 posto na 336 milijardi dolara, što je 31. uzastopno godišnje povećanje, priopćio je Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira. Japan je potrošio 62 milijarde dolara. 

Nakon svojih komentara o Tajvanu Takaichi gotovo da nije dobila javnu podršku od Trumpa ili visokih američkih dužnosnika, što je stvorilo tjeskobu i brigu zbog toga što će Trump reći o Japanu tijekom samita u Pekingu. 

Trump je nazvao Takaichi iz Air Force Onea na letu natrag u Washington. No Bijela kuća i japanska vlada nisu otkrile nikakve detalje o tome što je predsjednik rekao svojoj japanskoj kolegici.