420.000 žrtava

KAD HRANA UBIJA Djeca su najteže pogođena

Slika nije dostupna
Najmanje 600 milijuna ljudi na godinu ili svaki deset u svijetu razboli se od zdravstveno neispravne hrane, a umire ih 420.000, među kojima su čak trećina djeca do pet godina, objavila je u četvrtak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

U prvom svjetskom izvješću o bolestima izazvanima neispravnom hranom, WHO poziva vlade i prehrambenu industriju da poboljšaju inspekcije i nadzor proizvodnje hrane od farme, preko tvorničke hale do stola.

Bolesti prouzročene bakterijom kakva je Salmonella, zatim virusima, parazitima, otrovima i kemikalijama, uglavnom izazivaju prolazne simptome poput mučnine, dijareje, povraćanja. No one mogu također izazvati dugoročne bolesti kakve su rak, bubrežne ili jetrene bolesti, epilepsija, artritis, navodi UN-ova agencija.

Gotovo 600 milijuna ljudi oboli svake godine, a umire 420.000 od zdravstveno neispravne hrane, od čega 125.000 djece mlađe od pet godina.

"Dosad smo se borili protiv nevidljivog neprijatelja, protiv duha", kazao je dr. Kazuaki Miyagishima, direktor WHO-a u odjelu za sigurnost hrane, zoonoze (bolesti i infekcije koje se sa životinja prenose na čovjeka) te za bolesti izazvane hranom.

Ti su podaci "vrlo konzervativna procjena, uvjereni smo da je stvarna brojka veća", kaže Miyagishima.

MREŽA KONTROLE KVALITETE HRANE 'U proizvodnji imamo oko 800 pesticida, koriste se antibiotici...'

Neispravno postupanje u lancu proizvodnje hrane može imati dalekosežne posljedice jer ako su u nekoj zemlji izvoznici hrane slabi standardi to pogađa i države uvoznice. Nadalje, neispravno rukovanje, primjerice kad je riječ o uličnim prodavačima, problem je u brojnim zemljama.

"Mnogo je bolje ulagati u edukaciju uličnih prodavača nego ih kažnjavati", ističe dr. Arie Hendrik Havelaar sa sveučilišta University of Florida.

Zdravstveno neispravna hrana izaziva bolesti diljem svijeta, no najveći broj oboljenja i smrtnosti događa se u zemljama u razvoju. Stanje je najteže u Africi i jugoistočnoj Aziji, gdje je i najveća stopa smrtnosti, 320.000.

Za usporedbu, u Europi je WHO zabilježio smrt 5000 osoba, odnosno 9000 u Amerikama.
Dijareične bolesti najodgovornije su za oboljenja i smrti izazvane hranom - 550 milijuna oboljelih i 230.000 smrti na godinu.

Djeca su najteže pogođena dijarejom: 220 milijuna oboljelih i 96.000 smrti na godinu.

Dijareju često izaziva konzumacija sirovog ili nedovoljno kuhanog/pečenog mesa, zatim konzumacija jaja, svježih proizvoda te mliječnih proizvoda kontaminiranih norovirusom, bakterijom Campylobacter, netipičnim salmonelama i enteropatogenom E. coli. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Povezane teme