Njemačka obećava posao i stabilnost, ali mnogi migranti, pa i oni visokoobrazovani i integrirani u njemačko društvo, osjećaju se neprihvaćenima. Svaki četvrti razmišlja o odlasku.
"Sve ono što me dovelo u Njemačku izgubilo se i u jednom trenutku sam pomislio: 'Dosta je, ne želim da moja djeca, ako ih ikad budem imao, odrastaju u ovoj zemlji'", rekao je Giannis N. za Deutsche Welle.
Nakon 16 godina i stečene diplome magistra odlučio se vratiti u domovinu. Radio je u Essenu kao voditelj projekata u privatnom sektoru, a zatim kao građevinski inženjer na gradnji mostova u javnom sektoru. "Dao sam sve od sebe da u Njemačkoj izgradim život, ali stalno sam nailazio na prepreke. Radio sam na jednom gradilištu, a klijent je na kraju odbio platiti završni račun veći od 100.000 eura. Kad sam ga pitao zašto, odgovorio mi je: 'Neću ti dopustiti da se obogatiš ovdje u Njemačkoj'", prisjeća se taj 39-godišnjak.
Giannis kaže da je to bio jasan izraz netrpeljivosti prema njegovu stranom podrijetlu.
Četvrtina migranata razmišlja o napuštanju Njemačke
Institut za istraživanje tržišta rada (IAB) proveo je anketu među 50.000 migranata u dobi između 18 i 65 godina koji su se doselili u Njemačku te ona pokazuje da jedan od četvero razmišlja o odlasku. U istraživanje nisu bili uključeni azilanti bez priznate boravišne dozvole.
Anketa, provedena od prosinca 2024. do travnja 2025., pokazuje da su visokoobrazovani, uspješni i dobro integrirani oni koji najčešće planiraju napustiti Njemačku. Trenutačno više od četvrtine stanovništva Njemačke ima migrantsko podrijetlo. Od 2015. doselilo se oko 6,5 milijuna ljudi, uglavnom iz Sirije i Ukrajine.
Prema riječima Kaline Velikove iz Bugarske, čak ni tečno znanje jezika ne uklanja nužno prepreke s kojima se stranci suočavaju u Njemačkoj. Velikova (35) provela je devet godina u Bonnu, gdje je studirala i radila kao socijalna radnica.
"Nikada neću zaboraviti koliko je ljudima trebalo da me prihvate, čak i samo kao kolegicu. Jednog dana bismo razgovarali, a sljedećeg bi se ponašali kao da me ne poznaju", kaže Velikova. Godine 2021. napustila je Bonn i vratila se u Sofiju, gdje sada radi kao voditeljica projekata.
Za ekonomista Christiana Dustmanna, direktora Rockwool fondacije u Berlinu, jezik je i dalje ključni faktor integracije. Dodaje i da porast broja migranata povećava zabrinutost među domicilnim stanovništvom, što može dovesti do kulture koju neki migranti doživljavaju kao neprijateljsku. To se poklapa s rastom podrške krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD), koja je na izborima u veljači 2025. postala druga najjača stranka u zemlji.
Mnogi su u Njemačkoj sve više zabrinuti zbog mogućih negativnih posljedica migracije: povećanih troškova i pritiska na socijalne sustave, manjka stanova u gradovima te izazova u obrazovanju.
Dok politika pokušava uspostaviti ravnotežu između društvene kohezije i otvorenosti, Anastasios Penolidis smatra da je za pravu promjenu potrebna i kulturna transformacija.