Stvaranje bolje budućnosti za naše najmlađe već je trebalo početi, ali još nije kasno premda je teško imati nadu u smisleno sutra dok svijet gotovo šutke promatra Gazu - najveće groblje djece koje se uživo puni pred njegovim očima i svakim danom postaje sve veći pakao za onu koja uspiju preživjeti. A i tada ih čeka dodatna opasnost koja se nadvila i nad njihove vršnjake u drugim krajevima svijeta.
"Ovo nije samo upozorenje, to je vapaj"
"Širom svijeta djeca su prisiljena snositi najveći teret krize za koju nisu odgovorna – vrućine koje ugrožavaju njihovo zdravlje, cikloni koji im razaraju domove i suše koje im kradu hranu s tanjura", upozorila je Inger Ashing, direktorica organizacije Save the Children International.
Ekstremni klimatski događaji - toplinski valovi, poplave, tropske ciklone, propadanje usjeva, šumski požari i suše – postat će intenzivniji daljnjim zagrijavanjem Zemljine atmosfere. Današnja djeca doživjet će tijekom svojega života više klimatskih ekstrema nego bilo koja prethodna generacija.
Djeca rođena 2020. godine imat će nevjerojatno visok rizik suočavanja s klimatskim ekstremima poput toplinskih valova, suša, poplava i požara, pokazala je nova studija koju su proveli istraživači u suradnji s klimatološkim znanstvenicima sa Sveučilišta Vrije u Bruxellesu.
Izvještaj je nastavak publikacije iz 2021. Rođeni u klimatskoj krizi, a nalazi naglašavaju ključnu važnost postizanja cilja Pariškog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja na 1,5 °C kako bi se zaštitila dječja prava, uključujući njihovo pravo na čist, zdrav i održiv okoliš.
"Ovaj izvještaj nije samo upozorenje. To je vapaj za hitnom klimatskom akcijom", ističe Ashing.
Čak i ako se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 °C, polovica djece rođene 2020. tijekom svojega života suočit će se s trostruko većim brojem toplinskih valova u odnosu na djecu rođenu prije 60 godina, a ako zagrijavanje dosegne 3.5 °C, više od 90 posto današnje djece imat će iznimno visok rizik od života ispunjenog klimatskim ekstremima, pokazuje istraživanje, koje je objavljeno i u časopisu Nature.
Suočavanje s nezamislivim
"U 2021. godini pokazali smo kako se djeca suočavaju s nesrazmjernim povećanjem izloženosti ekstremnim događajima, posebno u zemljama u razvoju. Sada smo ispitali gdje će kumulativna izloženost klimatskim ekstremima daleko premašiti onu koja bi se iskusila u uvjetima predindustrijske klime", objasnio je klimatolog i profesor na Sveučilištu ULB u Bruxellesu Wim Thiery, a vodeći autor studije i klimatolog na Sveučilištu ULB u Bruxellesu Luke Grant upozorio je: "Današnja djeca suočit će se s klimatskim ekstremima koji su u prošlosti bili gotovo nezamislivi."
Istraživači su kombinirali demografske podatke i projekcije modela klimatskih ekstrema za svaki dio Zemlje te su izračunali postotak svake generacije rođene između 1960. i 2020. koja će se tijekom života suočiti s klimatskim ekstremima bez presedana.
Što je osoba mlađa, to je veća vjerojatnost da će biti izložena dosad neviđenim ekstremnim vremenskim događajima. Uz ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C, 52 posto djece rođene 2020. godine suočit će se s visokom izloženošću toplinskim valovima, u usporedbi sa samo 16 posto one rođene 1960. godine. Učinak je pritom posebno izražen kod osoba rođenih nakon 1980. godine.
"Stabilizacijom naše klime na oko 1,5 °C iznad predindustrijskih temperatura, više od polovice današnjih mladih bit će izloženo neviđenom broju toplinskih valova. Uz scenarij s porastom temperature za 3,5 °C, više od 90 posto njih proživjet će život obilježen klimatskim ekstremima", upozorava Grant.
Istraživači su posebno naglasili potencijalne buduće rizike za svu djecu koja danas imaju između pet i 18 godina, što predstavlja ukupnu populaciju od 1,69 milijardi djece, ako temperature porastu za 3,5 °C.
Toplinski valovi neproporcionalno utječu na zdravlje male djece, povećavajući njihov rizik od dehidracije, respiratornih bolesti i konačno smrtnosti. Ekstremna vrućina također ometa pristup hrani i čistoj vodi i prisiljava škole na zatvaranje, kao što se dogodilo na dva tjedna u Južnom Sudanu ranije ove godine nakon što su se neki učenici srušili za svojim školskim klupama, a takvi slučajevi mogu se očekivati i u drugim dijelovima svijeta.
Štoviše, imajući na umu aktualne nacionalne klimatske politike koje uzimaju u obzir porast temperature od 2,7°C do 2100. čak će i odrasli tijekom života biti izloženi toplinskim valovima bez presedana u Americi, Africi, Bliskom istoku i Australiji.
Jedini pravi put
"Najranjivija djeca imaju najmanje resursa za prilagodbu i oporavak od klimatskih katastrofa. Njihove obitelji već sada žive na rubu egzistencije, a dodatni udarci klimatskih ekstrema mogli bi ih dodatno ugroziti", naglasio je Thiery.
Dijete s pristupom skloništima otpornim na klimatske promjene, infrastrukturi za hlađenje, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i čistoj vodi ima veće šanse preživjeti klimatske šokove u usporedbi s djetetom koje nema takav pristup pa stoga i UNICEF naglašava hitnu potrebu za ciljanom zaštitom okoliša kako bi se zaštitila sva djeca i smanjili rizici s kojima se suočavaju. Među njima su i ratovi i sukobi iza kojih stoje sustavi tlačenja koji nisu drugačiji od onih koji uzrokuju klimatsku krizu.
Klimatske politike koje stavljaju djecu u središte klimatskih akcija jedini su pravi put prema pravednijoj budućnosti. Stoga Save the Children poziva na brzo postupno ukidanje fosilnih goriva s naglaskom na zemlje s visokim prihodima i povijesno visokim emisijama.
Naime, svako dodatno povećanje globalne temperature povećava rizik od svih oblika ekstremnih događaja (poplave, suše, požari), a sagorijevanje fosilnih goriva glavni je uzrok dugoročnog globalnog zagrijavanja, premda postoje i drugi čimbenici koji mogu utjecati na trenutne klimatske uvjete.
Također, što prije je potrebno vidjeti promjenu stupnja prijenosa u osiguravanju prilagodbe i financiranja gubitaka i štete novim klimatskim financiranjem koje daje prioritet uslugama ključnim za djecu kao što su zdravlje i prehrana, voda, sanitacija i higijena, obrazovanje, zaštita djece i socijalna zaštita, ističu iz organizacije Save the Children.
Djetinjstvo na prekretnici
Da je djetinjstvo na prekretnici ako se hitno ne poduzmu mjere za zaštitu budućnosti djece širom svijeta, upozorilo je i UNICEF-ovo izvješće Stanje djece u svijetu 2024.: Budućnost djetinjstva u svijetu promjena.
U razdoblju od 2050. do 2059. klimatske i ekološke krize bit će još raširenije, s osam puta više djece izloženih ekstremnim toplinskim valovima, tri puta više djece izloženih velikim poplavama rijeka i gotovo dvostruko više djece izloženih velikim požarima, u usporedbi s početkom 21. stoljeća, pokazalo je izvješće koje je predstavljeno potkraj prošle godine, a analiziralo je utjecaj triju ključnih globalnih megatrendova – demografskih promjena, klimatskih i ekoloških kriza te naprednih tehnologija – na živote djece te na izazove i prilike za djecu do 2050., i nakon toga.
"Djeca se već suočavaju s ozbiljnim prijetnjama, a krize će se u idućim godinama dodatno intenzivirati. Projekcije jasno pokazuju da odluke koje svjetski čelnici donesu – ili ne donesu – danas oblikuju svijet koji će djeca naslijediti. Stvaranje bolje budućnosti zahtijeva više od puke imaginacije, potrebno je djelovanje. Desetljeća napretka ugrožena su", upozorila je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell i poručila: "Možemo oblikovati bolju budućnost za djecu budućnosti, ali s time moramo započeti već danas."