Njemačka planira temeljitu reformu svoje tajne službe zadužene za inozemstvo, a nove bi ovlasti omogućavale i izvršavanje sabotaža i kibernetičkih napada.
Nacrt novog zakona o njemačkoj Saveznoj obavještajnoj službi (BND) iz Ureda kancelara, koji su na uvid dobili njemački investigativni novinari iz javnih servisa WDR i NDR te lista Süddeutsche Zeitung pokazuje da je riječ o brojnim novim ovlastima i regulativama koje bi mogle potaknuti političke rasprave.
Nakon višegodišnjih rasprava vlada želi obavještajnoj službi za inozemstvo uskoro dati novi zakonski okvir. Nacrt zakona sadrži ukupno 139 članaka – sadašnji zakon ih ima 69. Ured saveznog kancelara pritom pokušava provesti stroge naputke koje je, primjerice, Savezni ustavni sud dao u vezi s prijenosom podataka, piše Deutsche Welle.
Od špijunaže do sabotaže?
Dosad je BND smio samo prikupljati i analizirati informacije, no ubuduće bi špijuni smjeli djelovati i operativno što znači da bi smjeli provoditi i aktivne radnje radi zaštite Savezne Republike Njemačke - poput sabotaža u cilju slabljenja neprijateljskih oružanih snaga ili kibernetičkih operacija kako bi se onesposobili oružani sustavi.
BND bi smio provoditi takve akcije ako Nacionalno vijeće za sigurnost proglasi posebnu sigurnosnu situaciju, koja se označava kao "obavještajna izvanredna situacija“ sa "sustavnom ugrozom“. Tada bi trebalo uključiti i parlament. Parlamentarno nadzorno povjerenstvo (PKGr) moralo bi procjenu situacije potvrditi dvotrećinskom većinom, stoji u dokumentu.
Kod kibernetičkih napada BND-u bi trebalo biti dopušteno aktivno uzvraćanje, primjerice preusmjeravanjem tokova podataka, pa čak i napadima na IT-infrastrukturu koja se koristi za takve napade. BND bi sam smio odbijati sumnjive dronove iznad svojih objekata "odgovarajućim sredstvima“. Ubuduće bi služba smjela od proizvođača ili radionica zatražiti i podatke o vozilima, primjerice lokacijske podatke ili prijeđene rute. Također bi trebala biti dopuštena uporaba softvera za prepoznavanje lica.
Kako bi mogao instalirati špijunski softver na računala ciljanih osoba, BND-u bi osim toga trebalo biti dopušteno tajno ulaziti u stanove. Agentima BND-a također bi trebalo biti dopušteno postavljanje tehnike za praćenje na neprijateljskim uređajima ili oružanim sustavima – ili ih manipulirati tako da više ne budu funkcionalni. To bi se, primjerice, moglo odnositi na raketnu tehnologiju ili centrifuge koje bi trebale biti isporučene Iranu.
Još veće ovlasti
Novost je i da bi informantima bi trebalo biti dopušteno da u inozemstvu počine i određena kaznena djela ako je to nužno za njihovu djelatnost. U obrazloženju Nacrta zakona se kao primjer navodi da bi u slučaju potrebe špijun, koji na ruskoj strani potajno radi za BND, mogao provaliti u automobil kako bi ukrao dokumente. U iznimnim slučajevima čak bi i osobe od 16 godina nadalje smjele biti vrbovane kao izvori informacija.
I kod pohrane podataka BND bi trebao dobiti veće ovlasti. Rokovi pohrane određenih podataka trebali bi se produljiti s 10 na 15 godina. To je, kako se primjerice navodi, nužno da bi se moglo lakše otkriti ruske špijune koji se djelomično nakon više godina ponovno služe starim lažnim identitetima.
Određeni podaci maloljetnika, prema želji Ureda kancelara, ne bi se nužno morali automatski brisati. Primjerice, pri istraživanjima o ruskim oligarsima ili teroristima BND bi na društvenim mrežama mogao nailaziti i na fotografije na kojima se vide i djeca. Za daljnju istragu bilo bi otežavajuće kada bi se one morale odmah obrisati. Istodobno, BND-u bi trebalo biti dopušteno da ubuduće velike količine podataka analizira i uz pomoć umjetne inteligencije.
Najveća kontroverza?
Jedna planirana izmjena mogla bi izazvati najveću kontroverzu. Nalazi se već u prvom članku Nacrta zakona gdje stoji: "BND je civilna i vojna vanjska obavještajna služba Savezne Republike Njemačke.“
Time bi se prvi put zakonski definiralo da je BND njemačka vojna obavještajna služba za inozemstvo što bi u Ministarstvu obrane vjerojatno bilo shvaćeno kao frontalni napad jer bi u tom slučaju vojna sredstva izviđanja, koja trenutačno pripadaju Bundeswehru, vjerojatno prešla pod BND. I civilnu i vojnu sliku stanja tada bi određivala jedna vrhovna savezna institucija koja je isključivo podređena Uredu kancelara – i koja u slučaju rata nije uključena u strukture oružanih snaga.
Još nije izvjesno hoće li konačni Zakon o BND-u, koji je zasad u ranoj fazi, doista i biti onakav kako to želi Ureda kancelara. Naime, još nisu provedena uobičajena međuresorna savjetovanja - još bi se trebala očitovati i ministarstva pravosuđa i obrane. Iz savezne vlade poručuju da se zakon želi što prije donijeti tijekom iduće godine.