Novinari se suočavaju s pitanjem oko toga koliko trebaju voditi svoje čitatelje da bi shvatili vijesti. To je pitanje posebice aktualno nakon američkih predsjedničkih izbora tijekom kojih su se mediji hrvali s neistinitim iskazima koje je republikanski kandidat Donald Trump izgovarao u svojoj kampanji protiv demokratkinje Hillary Clinton.
Devedeset i pet posto odraslih Amerikanaca odbijaju ideju o dodatnoj interpretaciji, tvrdeći da mediji trebaju predstaviti samo činjenice, pokazalo je istraživanje Pewa. Četiri od deset ispitanika podržava ograničenu interpretaciju činjenica.
"Iako javnost želi da im mediji samo predstave činjenice, možda se oni ne mogu dogovoriti ni što one jesu", priopćio je Pew.
Oko 81 posto registriranih birača je reklo da se većina pobornika Clinton i Trumpa nije mogla složiti ne samo oko planova i politika, nego i oko temeljnih činjenica.
Birači koji su podržali Trumpa, izabranog predsjednika, prednost daju pristupu "samo činjenice", 71 naprema 29 posto. Oni koji su podržali Clinton su oko toga popola podijeljeni.
Istraživanje je pokazalo snažnu podršku provjeri informacija od strane medija.
Tijekom kampanje je zabilježen velik broj internetskih stranica s lažnim vijestima, te članaka na društvenim mrežama koji su konkurirali onima iz tradicionalnih medija.
Oko 81 posto onih koji preferiraju činjenice bez interpretacije vjeruje kako je provjera informacija veća ili manja uloga informativnih medija. Među onima koji žele interpretaciju 83 posto njih tvrdi da je provjera informacija odgovornost.
Istraživanje je provedeno na 4,132 ispitanika između 27. rujna i 10. listopada, dan prije izbora, a margina pogreške je 2,8 posto.