Financijska kriza

Latvija: Premijerova priča o uspjehu naljutila građane

Slika nije dostupna
Dok latvijski premijer Valdis Dombrovskis priča o uspjehu temeljeći svoje zadovoljstvo na činjenici da je Latvija trenutno najbrže rastuće europsko gospodarstvo, obični ljudi nezadovoljni su stanjem i iritira ih priča o kojoj je njihov premijer napisao i knjigu.

Knjiga 'Kako je Latvija prošla kroz financijsku krizu' autora Andersa Aslunda i premijera Valdisa Dombrovskisa govori o tome kako je Latvija od 2008. do 2010. bila najjače krizom pogođena istočnoeuropska zemlja, 2010. počela je bilježiti gospodarski rast koji je 2011. i 2012. godine bio iznad 5 posto, a u drugom kvartalu ove godine BDP je narastao za 4,4 posto u odnosu na drugi kvartal 2012. Latvijsko gospodarstvo trenutno je najbrže rastuće u Europskoj uniji.

Knjiga nudi 'insajderski' pogled na to kako je vlada odgovorila na globalnu financijsku krizu, provela oštre rezove i povela zemlju prema gospodarskom rastu.

Međutim, priča o uspjehu ima i drugu stranu. Obični ljudi smatraju da je rast postignut na uštrb njihovih plaća i radnih mjesta, a pad nezaposlenosti analitičari pripisuju najviše odlasku ljudi u inozemstvo, što i latvijski premijer priznaje kao problem.

U subotu su u Rigi svoje nezadovoljstvo izrazili umirovljenici, tražeći veće mirovine i bolju zdravstvenu skrb. Umirovljenicima iz Rige pridružili su se i oni iz čitave Latvije koji su stigli autobusima tako da je na prosvjedu bilo više od tisuću ljudi.

Pred Muzejom okupacije Latvije 1940-1991., umirovljenici su nosili transparente na kojima se moglo pročitati 'Europske cijene, europske mirovine', '33 godine staža, 100 latsa mirovine' (oko 170 eura).

>> Milanović stigao u Latviju, sudjelovat će i na sigurnosnom forumu

'Ljude smeta ta premijerova priča o uspjehu', rekao je novinar latvijskog radija, jer smatraju da ne žive tako kako govori premijer. Boje se i viših cijena kada Latvija preuzme euro, 1. siječnja 2014.

Po SKDS centru za istraživanje javnog mišljenja, polovicom lipnja oko 22 posto Latvijaca podupiralo je uvođenje eura, 21 posto bilo je neopredijeljeno, a 53 posto bilo je protiv. Latvijski ministar financija Andris Vilks nedavno je izjavio u Bruxellesu kako vjeruje da će do trenutka kada će se euro uvesti postotak onih koji će biti 'za' dostići 50 posto.

Latvija je ispunila kriterije iz Maastrichta - među ostalim proračunski deficit, javni dug i inflaciju - te će sljedeće godine postati 18. članica eurozone, deset godina nakon ulaska u EU.

Hrvatski premijer Zoran Milanović, koji je u subotu završio posjet toj baltičkoj zemlji tijekom kojeg se sastao sa šefom vlade, predsjednikom države i predsjednicom parlamenta te sudjelovao na forumu 'Riga Conference 2013', kazao je u petak kako smatra da je Latvija bila i prokleta, zbog dubine krize, i blagoslovljena jer je takvo teško stanje natjeralo vladu na oštre mjere koje su i donijele rezultat.

Latvija je dobar primjer kako odvažne mjere provedene na vrijeme mogu polučiti rezultat, rekao je.

Hrvatska nije u toj poziciji, rekao je, ocijenivši da je to s jedne strane dobro, ali s druge strane nije joj zazvonilo 'zvono za uzbunu'. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook