Bilo je to pokazivanje moći ruskog predsjednika Vladimira Putina kojeg Zapad sve više izbjegava. Svaka parada 9. svibnja ima svoju poruku. Dok je 2014. ruski predsjednik prisustvovao vojnom mimohodu na netom pripojenom Krimu, ove je godine bio osamljen na Crvenom trgu.
No, ruski predsjednik Vladimir Putin zadovoljno je dočekao nezapadne svjetske čelnike, među kojima predsjednika Kine Xi Jinpinga, Indije Pranaba Mukherjeea, Egipta Abdel Fataha al-Sisija i Kube Raula Castra, te glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Ban Ki-moona. Riječ je nikad većoj vojnoj paradi na kojoj je pokazano i novo rusko oružje.
Popularniji nego ikad u patriotskoj Rusiji, zbog ukrajinske krize izgnanik je u očima zapadnih demokracija.
"Snažni smo, ne šalite se s nama, poruka je koju će parada poslati ove godine", upozorio je Aleksandar Baunov, istraživač u Centru Carnegie u Moskvi. "Rusija želi poručiti Zapadu: 'Dovoljni smo sami sebi'", dodaje Igor Koročenko, član savjetodavnog vijeća pri ruskom ministarstvu obrane.
Rusi će na paradi pokazati i najnovije oružje, među kojima i borbeni tenk Armata T-14. Novi tenk Armata T-14 predstavljen kao najmoćniji na svijetu, međukontinentalne balističke rakete od 50 tona i 16.000 vojnika prošlo je tijekom jutra ispred dvadesetak šefova država pozvanih na službenu tribinu kako bi pokazali moć Rusije koja se vraća u središte pozornosti četvrt stoljeća nakon pada SSSR-a, prenosi AFP.
Nakon vojne parade 160.000 ljudi u središtu Moskve u povorci u kojoj su Moskovljani nosili portrete očeva i djedova, veterana rata. Tijekom večeri su predviđeni koncerti prije vatrometa s desetak točaka ruske prijestolnice.
Europski bojkot ne čudi
Godinu dana nakon početka krize u Ukrajini, lista uzvanika koji su stigli na Crveni trg ukazuje na izolaciju Moskve.
"Devetog svibnja moći ćemo doista vidjeti koliki je jaz između Rusije i Europe", ocjenjuje Baunov.
Velika većina zapadnih čelnika, ruskih saveznika u pobjedi nad nacističkom Njemačkom, odbili su doći 9. svibnja u Moskvu jer Putinu zamjeraju da podržava i naoružava proruske separatiste na istoku Ukrajine. Moskva to kategorički niječe.
Rusija je mogla računati na dolazak ciparskog predsjednika Nikosa Anastasiadesa, kineskog Xi Jinpinga, srbijanskog Tomislava Nikolića te na čelnike Indije i Kube Narendru Modija i Raula Castra.
Neki su odlučili doći u Moskvu, ali neće sudjelovati u proslavi: češki predsjednik Miloš Zeman i slovački premijer Robert Fico, koji neće prisustvovati paradi, ili pak njemačka kancelarka Angela Merkel koja je našla kompromisno rješenje - neće nazočiti paradi, ali će dan poslije, 10. svibnja, položiti vijenac ispred Groba neznanog vojnika kraj Kremlja.
"Bojkot europskih čelnika i nesudjelovanje na Putinovoj proslavi ne čudi. Ruska diplomacija pokušala je u Moskvi okupiti što više čelnika EU-a jer im je to važno, ali su djelovali i u smjeru stvaranja pukotina, što su djelomično i uspjeli. Ovo je očekivana odluka i simbolični otpor vodećih čelnika EU-a Rusiji", izjavio je politički analitičar Vlatko Cvrtila.
Po njegovim riječima, Uniji je za sada važno da Rusija ne poduzima daljnje radikalne korake u Ukrajini, ali, kako ocjenjuje, ovaj "hladni mir" ili "zamrznuti sukob" u Ukrajini morat će ozbiljnije doći na dnevni red.
Dan ponosa i slave
Svake godine Rusija slavi savezničku pobjedu u Drugom svjetskom ratu 9. svibnja, njemačka kapitulacija potpisana je navečer 8. svibnja u Berlinu ili devetoga po moskovskom vremenu, velikom vojnom paradom na Crvenom trgu.
Otkriveno zašto je Kim Jong-un ljut na Putina
"To je dan ponosa i slave za naše ljude, dan našeg najvećeg poštovanja naraštaju pobjednika", rekao je Putin.
Godišnjicu pobjede za koju je život dalo najmanje 27 milijuna Sovjeta čak 42 posto Rusa smatra najvažnijim praznikom u godini, važnijim od Božića ili vlastitog rođendana, pokazalo je istraživanje centra Levada.
Okićeni crvenim zvijezdama i narančasto-crnim vrpcama svetog Jurja, središtem Moskve proći će 16 tisuća vojnika praćenih oklopnim vozilima i preletima 143 zrakoplova. Na paradi je bilo i 1.300 stranih vojnika, iz Srbije, Indije i Kine.
"Na parade 1995. i 2005. došli su lideri EU-a, ali je Rusija imala manje suvereniteta. Ove godine, neće biti Europljana, ali je suverenitet jači", naglasio je.
Hrvatsku je u Moskvi predstavljao veleposlanik. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook