Slatki je krumpir perspektivna kultura jer se u Europi još ne uzgaja u velikim količinama, a otporan je na sušu, kazao je za ljubljansko "Delo" Dragan Žnidarčič, profesor hortikulture na ljubljanskome Biotehničkom fakultetu.
Stručnjaci s tog fakulteta među ostalim se bave razvojem poljoprivrednih kultura i sorta koje bi zbog očekivanih klimatskih promjena mogle zamijeniti one koje sada dominiraju poljima.
Batat se, po mišljenju slovenskih eksperata već sada može uzgajati na gotovo cijelome području Slovenije, a kao kultura mogao bi zamijeniti klasični krumpir, osobito ako se zbog klimatskih promjena prosječna temperatura u idućih dvadesetak godina u klimatskom pojasu kojemu pripada i Slovenija uistinu poveća za 2,5 do 3 stupnja. Batat je cjenovno konkurentan običnom krumpiru, treba malo vode i lagano se uzgaja, kaže Žnidarčič.
Tri nove sorte batata koje su razvili za potrebe domaćih poljoprivrednika slovenski su stručnjaci nazvali Lučka, Janja i Martina. Sorte se razlikuju po boji mesa i boji kože batata. Za pokusnu sadnju tih sorti, što su ih razvijali više godina, odabrali su tri polja u različitim klimatskim zonama: kod Nove Gorice, kod Ljubljane i blizu Kranja, a urod je u sva tri slučaja bio zadovoljavajući.
Slovenski biolozi i agronomi zaključuju da će se uzgoj batata u Sloveniji s godinama proširiti te da bi ta kultura jednom mogla čak zamijeniti krumpir koji je sada jedna od glavnih poljoprivrednih kultura. (Hina)