Brojke su više nego alarmantne, kaže Zeinab Hijazi, koautorica studije o mladima i suicidu. Prema istraživanju UNICEF-a, svaki sedmi adolescent u dobi od 10 do 19 godina u svijetu živi s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem. To uključuje probleme u ponašanju, strah, anksioznost i depresiju, od kojih su neki toliko ozbiljni da pogođeni nisu u stanju dalje živjeti i dižu ruke na sebe.
Kao rezultat toga, svakih jedanaest minuta umre jedna mlada osoba, kaže stručnjakinja UNICEF-a za mentalno zdravlje Zeinab Hijazi: "Gotovo 46.000 mladih ljudi oduzme sebi život svake godine. U dobnoj skupini od 15 do 19 godina suicid je jedan od pet najčešćih uzroka smrti." Mladi ljudi više umiru samo od prometnih nesreća, tuberkuloze ili nasilja.
U istraživanju koje je provedeno u 21 zemlji svaki peti mladić ili djevojka u dobi od 15 do 24 godine se, kako su izjavili, često osjeća depresivno. U Njemačkoj je to rekao svaki četvrti ispitanik odnosno ispitanica. Posljedice pandemije koronavirusa očito su vrh ledenog brijega koji je postojao i prije, izjavila je izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore za Deutsche Welle.
Zbog lockdowna u cijeloj zemlji i ograničenja povezanih s pandemijom, djeca su bitne dijelove svog života provela izolirana od prijatelja i rodbine. No, štetu su ostavile i indirektne posljedice pandemije, kaže Zeinab Hijazi: "Povećanje siromaštva, hitni slučajevi kojima je potrebna humanitarna pomoć, ali i nasilje u obitelji. Sve to doprinosi psihološkom stresu kod djece."
U tom smislu škole su od posebne važnosti. UNICEF je dugo upozoravao da one moraju što prije biti ponovo otvorene. Gotovo trećina škola u svijetu još uvijek je djelomično ili potpuno zatvorena. Zbog toga je djevojčicama i dječacima uskraćen pristup obrazovanju i drugim vrstama podrške.