Za neobvezujuću rezoluciju su glasale 84 od 193 država članica UN-a, protiv je bilo 19 i suzdržano 68, uglavnom uz obrazloženje da nije bilo potrebnog konsenzusa.
Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzori su joj četrdesetak država, uključujući Hrvatsku koja je također glasala "za".
Osim Srbije, protiv su bile Rusija, Kina i Mađarska te neke afričke i azijske države Kube, Nikaragve, Venezuele i Azerbajdžana.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je uoči glasanja optužio Njemačku da ne govori dovoljno o holokaustu, prozvao je zbog zločina nad Srbima u dva svjetska rata i zamjerio što se u rezoluciji o Srebrenici ne govori o srpskim žrtvama.
"Ovo je iznimno ispolitizirana rezolucija", rekao je Vučić koji očekuje da će dokument o Srenrenici otvoriti Pandorinu kutiju i da će uslijediti deseci novih rezolucija o raznim genocidima.
Njemačka veleposlanica pri UN-u Antje Leendertse je izjavila da se protiv rezolucije šire "lažne optužbe" i istaknula da je usmjerena samo protiv izravnih počinitelja genocida, a ne protiv nekog naroda ili države, pa tako ni protiv Srbije.
"Pozivam sve da pročitaju što u rezoluciji piše", rekla je Leendertse podsjetivši kako je amandmanom Crne Gore razjašnjeno da je riječ o individualnoj odgovornosti koja se ne može pripisivati nijednom narodu ni vjerskoj skupini.
Rezolucijom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. u Srebrenici. Taj je datum izabran u znak sjećanja na dan kada su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba okupirali zonu pod zaštitom UN-a i odmah nakon toga počeli su masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka dok su žene i djecu prognali.
U ostalih šest točaka osuđuje se negiranje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice svjetske organizacije da poštuju sudski utvrđene činjenice o tom zločinu, uključujući da se na njega podsjeća u školskim programima.
Također se osuđuje veličanje osoba osuđenih ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici.
Rezolucija ukazuje na važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida i njihov dostojanstveni pokop te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još uvijek na slobodi.
Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik je ranije u četvrtak izjavio da Republika Srpska (RS) neće prihvatiti preporuke iz rezolucije. Ponovno je ustvrdio kako genocida u Srebrenici uopće nije bilo i da je broj bošnjačkih žrtava znatno manji nego što je utvrđeno sudskim presudama.
"Mi to nećemo prihvatiti i nećemo obilježavati 11. srpnja", rekao je nakon sjednice vlade RS-a održane u Srebrenici i najavio je kako će zbog usvajanja tražiti potporu Srbije i neimenovanih prijatelja u inozemstvu za proces "razdruživanja" odnosno ukidanja BiH.