Michael Colborn je istraživač u globalnoj mreži Bellingcat sa sjedištem u Amsterdamu. Vodi projekt koji istražuje desničarske ekstremiste u Europi. Prošle jeseni, za autore podcasta Legion, koji se emitira na njemačkom javnom servisu RBB, istraživao je slučaj Daniele Klette.
Danas Daniele ima 65 godina, a bila je pripadnica tzv. treće generacije RAF-a, odnosno Frakcije Crvene armije, zapadnonjemačke ekstremno ljevičarske terorističke organizacije. Za njom se tragalo desetljećima, točnije 30 godina. U ruke policiji pala je prošlog 26. veljače u Berlinu. U njenom stanu pronađeno je i streljivo, prenosi Deutsche Welle.
"Ja nisam dao nikakve informacije policiji. Ali nisam ni jedini koji ju je tražio", rekao je Colborn za berlinski list Tageszeitung.
AI je identificirao u brzom roku
Posljednjih godina bilo je više pokušaja da se pronađe trag Daniele Klette. U studenome prošle godine, istražitelji su, nakon jedne dojave, nadzirali njen stan u Berlinu. U isto vrijeme, novinari podkasta Legion su također tragali za Klette, a u listopadu su zamolili Colborna da analizira fotografije iz 2017. na kojima je navodno bila Klette.
Colborn je za pretragu koristio umjetnu inteligenciju, program koji uspoređuje lice na fotografiji s fotografijama na internetu, prvenstveno na društvenim mrežama.
"Cijeli proces je trajao oko 30 minuta. Dakle, od traženja lica Daniele Klette do hipoteze da su fotografije starije žene snimljene u jednom brazilskom kulturnom centru najvjerojatnije fotografije Daniele Klette", kaže Colborn.
Kako bi bio siguran, rezultate je provjerio uz pomoć još jednog programa.
"Prema softveru, na obje fotografije je bila ista osoba. Smatrao sam da je rezultat vjerojatan i to sam rekao novinarima podkasta. Preporučio sam im da prate taj trag", ispričao je.
Jedan od programa koje je Colborn koristio naziva se PimEyes. To je alat koji je svima dostupan, a on ga je, kako kaže, platio samo 30 eura. Program koristi umjetnu inteligenciju da pronađe veze između različitih fotografija na internetu. Ako je fotografija javno dostupna, program ju može očitati i analizirati.
Zbog svoje netransparentne poslovne prakse i kontroverznog postupanja po pitanju zaštite podataka, PimEyes je u više navrata bio žestoko kritiziran, a protiv te tvrtke je krajem 2022. čak pokrenut i kazneni postupak u Baden-Württembergu.
Kao iz distopijske budućnosti
Postavlja se pitanje kako je Michael Colborn, čovjek koji čak ni ne zna njemački jezik, mogao za pola sata pronaći teroristkinju, dok to njemačkoj policiji nije uspjelo u 30 godina. Odnosno, zašto policija nije koristila takav program u potrazi za Danielom Klette?
Odgovor na to pitanje je jednostavan: policiju koči Zakon o zaštiti osobnih podataka.
"Programe koje su koristili novinari i istraživači policija smije koristiti samo u ograničenoj mjeri ili pod posebnim uvjetima", objašnjava Daniela Behrens, ministrica unutarnjih poslova Donje Saske.
Ona pritom naglašava da je policija samostalno ušla u trag Danieli Klette, te da "uspjeh potrage nema nikakve veze s istraživanjem podkasta".
"Već dugo se zalažem da našim sigurnosnim organima omogućimo modernije metode nadzora, omogućimo upotrebu umjetne inteligencije i naoružamo ih ovlastima koje su kompatibilne s vladavinom zakona i slobodnim društvenim poretkom", rekla je Behrens za list Tagesspiegel.
Istraživač Michael Colburn smatra da je u svakom slučaju neophodna društvena rasprava o tome treba li i kako koristiti takve programe.
"Mislim da organi koji provode zakone ne bi trebali postavljati kamere u stilu Orwellove 1984. i svuda koristiti softver za prepoznavanje lica. To bi bilo strašno. Ali, mislim da se policija treba bolje upoznati s digitalnim tehnologijama", rekao je.