Trinestogodišnji dječak iz Gothenburga je prošli tjedan trebao biti školi, ali umjesto toga jutro je proveo ispred ureda izraelske tehnološke tvrtke Elbit Systems gdje je pucao iz pištolja. Nitko srećom nije ozlijeđen u ovom napadu, ali svi se pitaju zašto bi dijete pucalo ispred izraelske tvrtke koja prodaje vojna sredstva za obranu i domovinsku sigurnost. Ovo naravno nije izdvojeni incident. Ranije ovog mjeseca napadnute su izraelske ambasade u Švedskoj gdje je bilo pucnjave i u susjednoj Danskoj gdje su bačene ručne granate.
Ni tu nitko nije bio ozlijeđen, ali švedska obavještajna agencija Sapo izjavila je da sumnja na umješanost Irana u te napade. Nekoliko mjeseci prije toga Sapo je optužio Iran da regrutira švedske članove bandi da napadaju izraelske ili židovske mete. Iransko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je te optužbe kao neutemeljene i pristrane, kao i da su pod utjecajem lažnih informacija koje dolaze iz Izraela.
Foxtrot i Rumba
"Da bismo razumjeli zašto vidimo mlade švedske tinejdžere kako napadaju izraelske tvrtke i veleposlanstva, prvo moramo priznati da ovdje u Švedskoj već dugo imamo sukobe bandi", kaže Diamant Salihu, istraživački novinar sa švedske javne televizije SVT.
Jedna od najnasilnijih švedskih kriminalnih bandi svakako je Foxtrot koji je donio val nasilja na ulice Švedske, a u što su često bili uključeni tinejdžeri koji su imali najrazličitije kriminalne zadatke: pucnjava na vrata suparničkih bandi, detoniranje eksploziva pa sve do naručenih ubojstava.
Sve se pogoršalo 2023. kad se vođa Foxtrota Rawa Majid posvađao s Ismailom Abdom, svojim bivšim prijateljem i vođom suparničke bande Rumba. Adbovu majku ubili su dvojica tinejdžera, 15 i 19 godina, u njezinom domu u Uppsalo, sjeverno od Stockholma.
Majid, koji je rođen u Iranu od kurdskih roditelja, a kao dijete se preselio s njima u Švedsku, pobjegao je još 2018. pred švedskim vlastima u Tursku, a nakon ubojstva majke svojeg protivnika, pobjegao je u Iran jer je dospio i na interpolovu crvenu tjeralicu.
Izraelska obavještajna agencija Mossad tvrdila je da je Majid mjesecima radio s Iranom. Za nedavne napade okrivila je i njegovu i Abdovu bandu.
Kada je Sapo izjavio da "mogu potvrditi da je kriminalna mreža u Švedskoj posrednik (proxy) kojeg koristi Iran", službeni Teheran je pozvao švedskog ambasadora da mu uruči prosvjednu notu.
Tinejdžeri imigranti i Šveđani
I dok su same bande možda zbilja pod pritiskom stranih sila, to isto se ne može reći za tinejdžere koji su upali u širi švedski problem kriminalnih bandi. Procjene su da je 14 000 ljudi uključeno u kriminalne bande, a još nijh 48 000 je povezano s njima.
Problem ovih bandi dugo je tema za političke obračune desnice i lijevice. Lijevica zove na reformu imigracijskog sustava kojem nedostaje dovoljno integracije, ali desnica koja je na vlasti kaže da je problem integracije upravo prevelika imigracija.
I uistinu, natprosječan broj članova bandi su muškarci migrantskog podrijetla, ali i to se mijenja, jer sve se više etničkih Šveđana, mladih i odraslih, priključuju bandama. Ono što ih je privuklo je tzv. "banditska-gig ekonomija".
“Ljudi uključeni u to samo su unajmljeni revolveraši, plaćeni za usluge. Oni dostave pizzu ili ručnu bombu, što bolje mogu. Oni nisu super talentirani za to, nisu motivirani unutarnjom mržnjom ili sukobom kao takvim. Oni samo rade posao.” objašnjava za BBC specijalist kriminologije David Sausdal sa sveučilišta Lund, na jugu Švedske.
To je promjena u švedskom društvu kakva zabrinjava podjednako i policiju i politiku.