Pješčane mušice za koje se mislilo da su karakteristične samo za tropska područja stigle su u Srbiju. Riječ je o mušicama koje mogu izazvati dvije vrste bolesti, a svaki ubod treba pratiti i javiti se liječniku.
"Poznatije su kao "nevidi", nije to nešto što se sada pojavilo. Karakteristično je to što su izuzetno sitne, dva do tri milimetra, nečujne su i bodu noću. Žućkaste su boje, zato se i zovu pješčane mušice", rekla je Snežana Tomašević iz Instituta za medicinska istraživanja.
Njihov ubod može biti bolan, ali nije opasan kao činjenica da ovi insekti mogu prenijeti različite bolesti kao što su lišmanioza i meningitis.
"Lišmanioza je u Srbiji iskorijenjena 60-ih godina dvadesetog stoljeća i od tada se samo povremeno pojavljuje. Međutim, registrirani slučajevi uglavnom su kod onih ljudi, koji su boravili na prostorima gdje je bolest prisutna, poput Mediterana, Crne Gore, Grčke...", objasnila je Tomašević.
"Pješčane mušice prenose i virus koji izaziva takozvanu papatači groznicu. Ta bolest kod većine ljudi prođe bez simptoma. Naziva se još i trodnevnom groznicom, jer prođe za tri dana. Međutim, preporuka je da ako do uboda dođe, i ako se osjete bilo kakvi simptomi, poput temperature i slabosti ili promjena na koži, treba se odmah otići kod doktora da bi se to saniralo na vrijeme", dodala je.
Kako piše Blic, doktorica ističe da razloga za brigu i paniku nema, no da treba biti oprezan.
Dvije grupe bolesti
Pješčane mušice mogu prenijeti dvije grupe bolesti. Ako prenesu parazit, onda životinju ili čovjeka mogu zaraziti lišmaniozom, a ako prenesu flebo virus, onda se može oboljeti od meningitisa.
Lišmanioza se na čovjekovoj koži manifestira na tri načina. Mogu se javiti plikovi koji pucaju, a može se i javiti u obliku upale gornjih dišnih puteva poput grla i nosa. Treći oblik obilježava visoka temperatura i naticanje unutrašnjih organa. Treći oblik bolesti je ujedno i najopasniji, a ako se na vrijeme ne počinje liječiti može biti i smrtonosan.
Kako je za srpske medije objasnila stručnjakinja, razne vrste tropskih insekata, poput tigrastih komaraca i krpelja, dolaze u područja koja nisu mediteranska, jer se u tim područjima promijenila klima, pa im pogoduju uvjeti za život i razmnožavanje.