U Srbiji živi 39.107 Hrvata, 18.793 manje nego 2011., pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2022. koje je objavio Republički zavod za statistiku, prenio je u subotu vojvođanski tjednik "Hrvatska riječ".
"Broj koji je Zavod objavio objektivna je datost i utjecat će na naš položaj u Srbiji", priopćio je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).
Najviše Hrvata u Srbiji i dalje živi u Vojvodini, no razvidan je pad broj pripadnika ove zajednice, prenosi "Hrvatska riječ".
Prema popisu stanovništva iz 2011., u Vojvodini su se Hrvatima izjasnila 47.033 stanovnika, dok ih je prema najnovijem popisu 32.684, odnosno manje za 14.349 stanovnika.
Najviše Hrvata, prema popisu 2011., živjelo je u pojedinim vojvođanskim gradovima kao što su Subotica, Sombor, Novi Sad, Apatin, Srijemska Mitrovica, Šid, Ruma i drugima.
Prema analizi hrvatskog tjednika, u svakom od tih gradova i općina broj Hrvata značajno se smanjio, pa se tako 2022. u Subotici 10.431 stanovnik izjasnio Hrvatom, a 2011. ih je bilo 14.151, u Somboru 5029 a u prethodnom popisu 7070.
U Novom Sadu hrvatske je pripadnosti 3877 građana toga grada, a prije jedanaest godina bilo ih je 5335, u Apatinu je broj pao s 3015 na 2057, a u Srijemskoj Mitrovici s 2112 na 1341.
U Šidu je Hrvata bilo 1748, a sada ih je 1249, a u Rumi je broj pao s 1719 na 1133.
U svim ostalim gradovima i općinama u Vojvodini broj Hrvata pao je na manje od1000.
U glavnom gradu Srbije Beogradu 2011. bila su 7752 stanovnika koja su se izjasnila Hrvatima, a 2022. je njihov broj 4554.
U prvoj reakciji na rezultate popisa DSHV je ocijenio da su ovakvi podaci "rezultat duljeg razdoblja punog izazova u društvu u Srbiji, koje se mijenja gotovo svakodnevno".
"Najvjerojatnije se ponovila situacija da se određeni broj građana neupitno hrvatskog podrijetla izjasnio drukčije, pa i anacionalno", priopćio je DSHV, navodeći kako će smanjivanje broja utjecati na položaj Hrvata jer su pojedina zakonska rješenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojnošću pojedinih manjina.
Na ovaj izazov, kako se navodi, odgovor će biti jačanje DSHV-a radi nastavka aktivnog političkog djelovanja, nastavak potpore predstavničkom tijelu Hrvata Hrvatskom nacionalnom vijeću te strateška suradnja s tijelima matične države Hrvatske.
"DSHV ne prihvaća defetizam, svjesni da smo naraštaj mnogobrojnih prilika. U ambijentu koji za Hrvate u Srbiji biva sve povoljniji želimo ih iskoristiti", zaključuje se u njihovu priopćenju.
Rezultati popisa stanovnika iz 2022. u Srbiji pokazuju da je do značajnog pada broja pripadnika došlo i u drugim manjinskim zajednicama.
Broj Mađara između dva popisa s 253.889 pao je na 184.442, Slovaka s 52.750 na 41.730, Rusina s 14.246 na 11.483, a broj Bunjevaca (ne-Hrvata) između dva popisa pao je s 16.706 na 11.104.
Do pada je došlo i u ukupnom broju stanovništva u Srbiji. Prema konačnim rezultatima, ona ima 6.647.003 stanovnika, a 2011. ih je bilo 7.186.862.