Prošla je godina dana otkako je američki potpredsjednik J. D. Vance održao šokantan govor na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji. U njemu je oštro kritizirao Europu zbog njezinih politika o migracijama i slobodi govora te ustvrdio da najveća prijetnja s kojom se kontinent suočava dolazi iznutra.
Publika je bila vidljivo zatečena, a od tada je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa preokrenula svjetski poredak naglavačke.
Ovogodišnja konferencija, koja počinje u petak, mogla bi biti presudna. Američko izaslanstvo predvodi ministar vanjskih poslova Marco Rubio, a pozvano je više od 50 drugih svjetskih čelnika. Sve se to događa u trenutku kada situacija u Europi izgleda sve nesigurnija.
Nema povratka na staro
Sir Alex Younger, koji je bio na čelu britanske tajne obavještajne službe MI6 od 2014. do 2020. godine, smatra da se NATO neće vratiti na staro, ali da nije slomljen.
"I dalje imamo goleme koristi od sigurnosnih, vojnih i obavještajnih odnosa s Amerikom", rekao je za BBC.
Također vjeruje, kao i mnogi drugi, da je Trump bio u pravu kada je tražio da Europa preuzme veći dio tereta vlastite obrane.
"Imate kontinent od 500 milijuna [Europa] koji traži da kontinent od 300 milijuna [SAD] rješava probleme kontinenta od 140 milijuna [Rusija]. To je pogrešan redoslijed. Zato vjerujem da Europa treba preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu", poručio je.
Tri važna stupa su oslabljena
Organizatori Münchenske sigurnosne konferencije objavili su uoči događaja izvješće u kojem Tobias Bunde, direktor za istraživanje i politiku, tvrdi da je došlo do temeljnog prekida s američkom strategijom nakon Drugoga svjetskog rata.
Ta se strategija, kako navodi, uvelike temeljila na tri stupa: vjeri u korist multilateralnih institucija, gospodarskoj integraciji te uvjerenju da demokracija i ljudska prava nisu samo vrijednosti nego i strateška prednost.
"Pod Trumpovom administracijom sva tri stupa su oslabljena ili otvoreno dovedena u pitanje", ustvrdio je.
Trumpova strategija
Način razmišljanja Trumpove administraciji može se u određenoj mjeri pronaći u Strategiji nacionalne sigurnosti. Washingtonski Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) opisuje taj dokument kao "stvaran, bolan i šokantan poziv na buđenje za Europu" te "trenutak golemog razilaženja između europske slike o sebi i Trumpove vizije Europe".
"Većina europskih reakcija vjerojatno će biti isti šok kakav je izazvao govor potpredsjednika J. D.-a Vancea u Münchenu", navodi CSIS.
"Trenutačno svjedočimo usponu političkih aktera koji ne obećavaju reformu ili popravak, nego vrlo otvoreno žele srušiti postojeće institucije i mi ih zovemo rušiteljima", navodi Sophie Eisentraut iz Münchenske sigurnosne konferencije.
Ključno pitanje
Ključno pitanje u svemu ovom glasi: vrijedi li još uvijek članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora?
Članak 5 dio je povelje NATO-a koji propisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Od 1949. pa sve do prije godinu dana smatralo se samorazumljivim da bi, ako Sovjetski Savez, a kasnije Rusija, napadne neku članicu NATO-a poput Litve, cijela snaga saveza, uz potporu američke vojne moći, pritekla u pomoć.
Iako dužnosnici NATO-a inzistiraju da je i dalje živ i na snazi, Trumpova nepredvidljivost, u kombinaciji s prezirom njegove administracije prema Europi, neizbježno ga dovodi u pitanje.
"To je ono što ja nazivam 'testom Narve'. Narva je grad u Estoniji s većinskim rusofonim stanovništvom, smješten na rijeci Narvi, točno na granici s Rusijom. Ako bi, hipotetski, Rusija pokušala preuzeti grad pod izlikom, primjerice, 'pomoći svojoj ruskoj braći', bi li ova američka administracija pritekla u pomoć Estoniji?"
Ovotjedna Münchenska sigurnosna konferencija trebala bi dati neke odgovore o tome kamo ide NATO. No oni možda neće biti ono što Europa želi čuti.