Bugarsku već danima potresa brutalan slučaj u kojem je otkriveno šest beživotnih tijela i spaljena planinarska koliba, no javnost ne uznemiruje samo razmjer tragedije, nego i niz otvorenih pitanja. Što se točno dogodilo na zapadu zemlje, u blizini srpske granice, i mogu li se vjerovati službenim informacijama, teme su koje dominiraju medijima i političkom scenom.
Prva tri tijela pronađena su 2. veljače uz djelomično izgorjelu kolibu kod prijevoja Petrohan.
Vlasnik objekta Ivajlo Kalušev te još jedan 22-godišnjak i 15-godišnji dječak tada su nestali bez traga. Svi su bili povezani s nevladinom organizacijom Nacionalna agencija za nadzor zaštićenih područja (NACPT).
Odmah po otkriću zločina vršitelj dužnosti glavnog tužitelja Borislav Sarafov izjavio je da u toj udruzi "nisu bila čista posla". Na novinarsko pitanje aludira li na sektu i pedofiliju, odgovorio je potvrdno, ali bez iznošenja konkretnih dokaza.
Njegova usporedba slučaja sa serijom "Twin Peaks" dodatno je potaknula sumnje i teorije o prirodi organizacije.
Šest dana poslije, 8. veljače, pronađena su i preostala tri nestala člana – mrtvi u kamperu na brdu Okolčica, oko 80 kilometara od prve lokacije.
Istražitelji zasad pretpostavljaju da su u pitanju dva ubojstva i četiri samoubojstva, no okolnosti tragedije ostaju nejasne.
U središtu interesa našao se Kalušev, speleolog i poklonik života u prirodi, koji je jedno vrijeme boravio u Meksiku. Njegova organizacija surađivala je s državnim službama u borbi protiv krivolova i ilegalne sječe šuma te je nadzirala područja uz granicu zbog mogućih slučajeva trgovine ljudima.
Suradnju je potvrdio i čelnik bugarske kriminalističke policije, piše Deutche Welle.
Iako su Kalušev i članovi udruge legalno posjedovali oružje, nadležne institucije odbacuju tvrdnje da je riječ o paravojnoj skupini. Međutim, dodatne kontroverze izazvale su optužbe za zlostavljanje maloljetnika.
Kalušev, koji je prihvatio budizam, u kolibi je okupljao djecu uz suglasnost roditelja, podučavajući ih speleologiji i duhovnim praksama.
Nakon njegove smrti jedan muškarac izjavio je da ga je Kalušev kao dječaka seksualno zlostavljao te da je to prijavio policiji još 2022. godine.
Njegova majka te navode odbacuje, priznajući pritom da je Kaluševa smatrala duhovnim vođom i da mu je davala znatne iznose novca.
Protiv Kaluševa i njegove organizacije ranije su podnošene prijave, uključujući i one za "bludne radnje" s maloljetnicima, no službena istraga nikada nije pokrenuta. Pojavile su se i tvrdnje da je Kalušev bio upoznat s tim prijavama, što potiče sumnje u moguće veze s policijom ili tužiteljstvom.
Ni forenzički nalazi zasad ne nude jasan odgovor. Oko kolibe su pronađene brojne čahure, ali se ne može utvrditi jesu li ispaljene u vrijeme zločina. Snimka nadzorne kamere dan prije tragedije prikazuje članove skupine kako se pozdravljaju i mašu. U javnosti kruže razne teorije – od krijumčarenja droge do umiješanosti državnih struktura – no dokazi za takve tvrdnje ne postoje.
Ovaj slučaj dodatno je razotkrio duboko nepovjerenje bugarskih građana prema pravosudnim i policijskim institucijama. Povjerenje u vršitelja dužnosti glavnog tužitelja Sarafova iznimno je nisko, a tragedija se ubrzo pretvorila i u političko pitanje uoči prijevremenih izbora planiranih za travanj.
Vladajuća koalicija proziva oporbeni savez PP-DB zbog memoranduma koji je Ministarstvo okoliša u vrijeme njihove vlasti potpisalo s Kaluševom organizacijom. Pravni stručnjaci upozoravaju da se slučaj koristi i za političko nadmetanje, dok ključna pitanja ostaju bez odgovora: jesu li institucije mogle spriječiti tragediju pravodobnim postupanjem i kakav je zapravo bio njihov odnos s organizacijom?
Bugarska se prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala nalazi pri samom dnu Europske unije.
Stručnjaci smatraju da će se povjerenje javnosti moći obnoviti tek kada institucije pokažu stvarnu neovisnost i transparentnost. Do tada, u slučaju koji mediji nazivaju "nezapamćenim", ostaje više sumnji nego jasnih činjenica.