Turska će se u utorak prisjetiti gubitka više od 50.000 ljudi i dijelova cijelih gradova u najsmrtonosnijoj katastrofi modernog doba u zemlji sklonoj potresima.
Ožalošćeni Turci još uvijek pokušavaju prihvatiti to kako je potres magnitude 7,8 preokrenuo živote milijuna ljudi u nekoliko sekundi dok su još spavali. Ažurirani podaci pokazali su da je 53.537 ljudi umrlo u 11 jugoistočnih turskih pokrajina koje su službeno označene kao zona katastrofe.
Potvrđeni gubitak od još 5951 života u susjednoj Siriji čini prošlogodišnji potres od 6. veljače jednim od 10 najsmrtonosnijih u svijetu u posljednjih 100 godina.
Drevni gradovi kao što je Antakija zapravo su izbrisani s karte. U drugima su zjapeće rupe umjesto stambenih tornjeva koji su se srušili poput kula od karata kada se tlo počelo pomicati u 4:17 sati ujutro.
Preživjeli su u šoku stajali vani na ledenoj hladnoći u pidžamama i slušali one koji su zarobljeni ispod betonskih ploča kako vrište od bolova.
"Prošla je godina, ali ne izlazi nam iz glave", rekla je Cagla Demirel za AFP u jednom od kontejnerskih kampova postavljenih za stotine tisuća preživjelih u Antakiji.
"Život je izgubio svoju iskru", rekao je 31-godišnjak. "Nemam više obitelji koju bih mogao posjetiti, nemam vrata na koja bih mogao pokucati, nemam ugodnog mjesta na kojem bih mogao biti. Ništa nije ostalo."
Erdogan počeo s dijeljenjem stanova
Preostali stanovnici Antakije planiraju okupljanje u utorak u 4:17 sati ujutro na bdijenju na kojem će uzvikivati: "Čujete li nas?" Poziv je postao sveprisutan u cijeloj zoni katastrofe dok su ljudi tražili svoje voljene u ruševinama, a ujedno je i podsjetnik za vladu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da se mnogi u zoni potresa osjećaju zapostavljenima.
Analitičari Zaklade za istraživanje ekonomske politike Turske (TEPAV) ističu da je katastrofa pogodila područje koje je već bilo opterećeno nezaposlenošću i s nedovoljno ulaganja.
"Neki okruzi u regiji imaju najveću stopu siromaštva u Turskoj", navodi TEPAV u izvješću.
Erdogan je oštro uzvratio na pritužbe da spasioci nisu bili spremni i da su sporo reagirali. On je potres nazvao "katastrofom stoljeća" koju nijedna nacija nije mogla spriječiti ili brzo prevladati.
Prošao je cijelu zemlju u prvim tjednima katastrofe i obećao 650.000 novih stambenih jedinica u roku od godinu dana. U subotu je u Antakiji počeo dijeliti ključeve za prvih 7000 stanova od 46.000 koji su spremni za useljenje u cijeloj potresnoj zoni ovog mjeseca.
Rekao je da će se stavljati na raspolaganje do 20.000 stambenih jedinica mjesečno i 200.000 do kraja godine – manje od njegovog početnog obećanja, ali još uvijek impresivno za regiju pogođenu kaosom nakon potresa.
"Naravno, ne možemo vratiti živote koje smo izgubili, ali možemo nadoknaditi sve druge gubitke", rekao je Erdogan stanovnicima Antakije u subotu.
"Obećali smo da ćemo to učiniti."
Riječi predsjednika mnogima su slaba utjeha
Erdoganove riječi ne pružaju utjehu ljudima kao što je prodavač sladoleda Kadir Yeniceli. Sedamdesetogodišnjak rodom iz Kahramanmarasa, teško pogođenog grada u kojem Erdoganova stranka s islamskim korijenima uživa ogromnu potporu, rekao je da se ljudi osjećaju "zbunjeno" što će se sljedeće dogoditi.
"Nije bilo povratka u normalu", rekao je Yeniceli za AFP. "Sve ostaje isto, nema pomaka. Nedostaje zaposlenja, nedostaje novca, nedostaje prihoda."
Erdoganova obećanja o stambenom zbrinjavanju uslijedila su uoči općih izbora u svibnju 2023. koji su se pretvorili u najteže razdoblje u dva desetljeća njegove vladavine.
Pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora zahvaljujući dosljednoj podršci u većem dijelu zone katastrofe. Mnogi glasači izrazili su nedostatak povjerenja u oporbu i mislili su da Erdoganova vlada radi najbolje što je itko mogao učiniti u danim okolnostima.
Ali mnogi birači i analitičari ističu da Turska nije ništa bolje pripremljena za još jedan veliki potres nego što je bila prije godinu dana. Zemlja se nalazi između dva najaktivnija svjetska rasjeda i gotovo svakodnevno je potresaju manji potresi.
I stotine izvođača trenutno se suočavaju s kaznenim progonom zbog navodnog zaobilaženja sigurnosnih standarda gradnje koja već postoji.
"Zemlja hitno treba prijeći s upravljanja krizama na upravljanje rizikom", rekao je profesor upravljanja katastrofama na Tehničkom sveučilištu u Istanbulu Mikdat Kadioglu.
"Ima još mnogo toga što treba učiniti", dodao je.