Američki predsjednik Donald Trump, koji se ponosi svojim pregovaračkim vještinama, na pragu je sklapanja sporazuma koji bi Sjedinjenim Američkim Državama omogućio preferencijalni pristup ukrajinskim rijetkim mineralima.
No naposljetku bi mogao dobiti manje od onoga što je očekivao. Procijenjene vrijednosti ukrajinskih rijetkih minerala temelje se na zastarjelim sovjetskim podacima koji nisu uzeli u obzir izvedivost i troškove njihova iskorištavanja.
Prema zadnjem nacrtu sporazuma, na koji se poziva ukrajinski list "Economic Pravda", Kijev bi uplatio pedeset posto prihoda od državnih prirodnih resursa u fond koji bi ulagao u Ukrajinu. Zauzvrat ne bi dobio američka sigurnosna jamstva. SAD bi, barem na papiru, trebao vrlo mnogo zaraditi.
Prema ukrajinskom ministarstvu za prirodne resurse i okoliš, Ukrajina posjeduje oko pet posto svjetskih zaliha kritičnih rijetkih minerala uključujući grafit, litij, titanij, berilij i uranij.
Ti resursi potrebni su za baterije, radarske sustave i oklopna vozila, ključne u obrambenoj i tehnološkoj industriji, i znatno bi smanjili američko oslanjanje na kineske minerale, piše Politico. U praksi, koliko Ukrajina zapravo ima minerala i dalje je misterij.
Stara škola
Premda Ukrajina tvrdi da ima više od 20 000 potvrđenih ležišta, samo oko 8000 ocijenjeno je iskoristivim. Manje od polovice njih bilo je u procesu iskorištavanja prije početka ruske invazije prije tri godine.
Procijenjene vrijednosti tih ležišta uglavnom se temelje na sovjetskim ispitivanjima provedenima većinom između 1960-ih i 1980-ih. Informacije, često nepotpune, razasute su diljem zemlje i još se digitaliziraju. Većina je zapečaćena otkad je predsjednik Volodimir Zelenski uveo ratno stanje na početku rata.
Čak i da se potvrdi postojanje vrijednih ležišta, njihovo vađenje potrajalo bi dugo i bilo bi veoma skupo.
Ukrajinski geološki institut procijenio je trošak iskorištavanja deset najvećih ukrajinskih ležišta na petnaest milijardi američkih dolara, uključujući izgradnju rudnika, kamenoloma i oko dvadeset novih postrojenja za preradu.
Jedno od tih polja je Novopoltavske, koje Ukrajinski geološki institut opisuje kao "jedno od najvećih” ležišta rijetkih minerala na svijetu. Njegov razvoj zahtijevao bi ulaganja od 300 milijuna američkih dolara. U drugom izvješću Ukrajinskoga geološkog instituta tu se lokaciju opisuje kao "relativno tešku” zbog rizika od poplava i odrona.
I nisu toliko rijetki
Premda rijetki minerali nisu zapravo toliko rijetki, njihovo vađenje i prerada vrlo su skupi jer su pomiješani s drugim mineralima u različitim koncentracijama.
Kina, koja prerađuje gotovo 90 posto rijetkih minerala u svijetu, gotovo da ima monopol nad tim korakom u dobavnom lancu, prema Centru za strateške i međunarodne studije. Većina proizvođača rijetkih minerala, uključujući SAD, nema domaće znanje ili infrastrukturu koji su potrebni za pročišćavanje minerala pa se moraju oslanjati na Peking.
Razvoj infrastrukture da se to provodi u Ukrajini bi čak i uz američka ulaganja trajao godinama i to bi vjerojatno bilo manje učinkovito od slanja minerala na preradu u Kinu.
Tomu treba dodati milijarde dolara za razminiranje, što bi moglo potrajati više od deset godina te za obnovu esencijalne infrastrukture za rudarski sektor, od cesta do elektrana.
Ukrajinska vlada, Svjetska banka i Europska komisija procijenili su trošak obnove Ukrajine na 524 milijardi dolara tijekom idućih deset godina, što otprilike odgovara iznosu koji Trump traži kao naknadu za američku potporu Ukrajini u ratu protiv Rusije. Stvarna pomoć SAD-a od početka rata bliža je 120 milijardi dolara.
Zbog tehničkih izazova i pratećih troškova „iskorištavanje ukrajinskih ležišta rijetkih minerala možda ne bi bilo isplativo”, zaključio je S&P Global.
I nisu dostupni
Postoji još jedna zapreka između Trumpa i ukrajinskih rudnih bogatstava – nekoliko obećavajućih ležišta nalazi se na područjima pod ruskom okupacijom.
Dva od najvećih poznatih ležišta rijetkih minerala – polja Azovske i Mazurivske – nalaze se u Donjeckoj oblasti koju drži Rusija. A polje Novopoltavske nalazi se u Zaporiškoj oblasti kojoj prijete ruski napadi.
Neka obećavajuća ležišta litija u različitim fazama razvoja – Ševčenkijevsko polje u Donjeckoj oblasti i Kruta Balka u Zaporiškoj, također su na bojišnici.
Zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko rekla je da je Rusija okupirala ukrajinske rezerve kritičnih minerala i plina u vrijednosti od 350 milijardi američkih dolara. Vrijednost izgubljenih resursa prema drugim procjenama kreće se u bilijunima dolara.
Trump bi mogao odlučiti da poveća potporu Ukrajini i pomogne joj da povrati okupirani teritorij ili prihvatiti Putinovu ponudu da kupi minerale od Rusije, uključujući one izvađene na ukrajinskom teritoriju.
To bi za Trumpa mogao biti posao stoljeća ili bi mogao završiti s brojnim rudnicima koji stvaraju gubitke i u koje nijedna američka tvrtka nikad neće htjeti ulagati.