Stop kulturi neplaćanja

'Svake godine tisuće poduzeća odlazi u stečaj čekajući da im računi budu plaćeni'

Slika nije dostupna
Povjerenik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani pokrenuo je informacijsku kampanju u 27 zemalja članica i Hrvatskoj kako bi što prije u svoja nacionalna zakonodavstva unijele direktivu o rokovima plaćanja budući da zbog neplaćanja na vrijeme mnoga mala i srednja poduzeća odlaze u stečaj.

‘Svake godine tisuće malih i srednjih poduzeća odlazi u stečaj čekajući da im računi budu plaćeni. Mi smo odlučni okončati tu pogubnu kulturu kašnjenja u plaćanjima računa u Europi, koja već dugo zabrinjava poslovni svijet. Zemlje članice moraju hitno, što je moguće hitnije, u svoja zakonodavstva prenijeti direktivu o rokovima plaćanja. To će biti ključna potpora malim i srednjim poduzećima u sadašnjoj ekonomskoj krizi, kada je otežan pristup kreditima. Također je važno da europska poduzeća, posebice mala i srednja, poznaju svoja prava i znaju kako ih koristiti’, izjavio je Tajani, prema priopćenju Europske komisije.

Komisija želi da se direktiva o rokovima plaćanja počne primjenjivati i prije krajnjeg roka 16. ožujka 2013. do kada bi trebala biti prenesena u nacionalna zakonodavstva svih zemalja članica.

>> Država uvodi reda u neplaćanje računa!

Komisija navodi da je nesolventnost dovela do gubitka 450.000 radnih mjesta u EU-u i otvorenog godišnjeg duga od 23,6 milijardi eura. Više od polovice, 57 posto poduzeća u Europi tvrdi da ima problema s likvidnošću, što je 10 posto više nego lani. Svakodnevno, desetci europskih poduzeća odlazi u stečaj čekajući da budu plaćeni. Direktiva o rokovima plaćanja pruža pravni okvir za tužbe protiv dužnika i daje veću sigurnost naplate kreditorima.

Prema toj direktivi, javne vlasti moraju platiti račune za robe i usluge u roku od 30 dana, u iznimnim okolonstima u roku od 60 dana ili će plaćati kamatu od osam posto. U transakcijama između poduzeća, rok plaćanja ograničen je na 60 dana, osim u u slučaju da se obje strane slažu s duljim. Procjenjuje se da bi ova mjera trebala poslovanju poduzeća donijeti 180 milijardi EUR dodatnih likvidnih sredstava. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook