NASA je napravila ključni korak prema povratku ljudi na površinu Mjeseca do 2028. godine, uspješnim lansiranjem misije Artemis II, koja će napraviti prelet oko Mjeseca i prikupiti važne podatke o potencijalnom mjestu za slijetanje, za misiju Artemis IV. U isto vrijeme, Kina napreduje u vlastitim lunarnim ambicijama, planirajući slanje svoje posade na Mjesec do 2030. godine.
Kineska strategija za Mjesec
Kina namjerava poslati astronauta u svemirskoj letjelici Mengzhou, lansiranoj pomoću rakete Long March 10. Istovremeno, druga raketa prenijet će lunarni modul Lanyue koji će se spojiti s Mengzhouom u lunarnoj orbiti. Veličinom slična Orion kapsuli NASA-e, Mengzhou može prevesti do sedam astronauta u nisku Zemljinu orbitu, a do Mjeseca će putovati otprilike tri dana.
Ranije ove godine, Kina je izvela prvi testni let Mengzhoua bez posade, provjerivši sustav za otkazivanje leta i odvajanje od rakete. Kasnije ove godine planira se nebeski let bez posade do kineske orbitalne stanice Tiangong. "Čini se da je gotovo sve spremno za to", kaže za Nature Quentin Parker, ravnatelj Laboratorija za svemirska istraživanja na Sveučilištu u Hong Kongu.
Valja podsjetiti da je NASA-ino planirano slijetanje na Mjesec 2024. godine bilo odgođeno, jer moduli Starship ili Blue Moon, privatnih tvrtki SpaceX i Blue Origin, nisu bili spremni, a čiji razvoj je još uvijek u tijeku. Raspored NASA-ina slijetanja na Mjesec bi se mogao pomaknuti i nakon 2028. godine, što bi potencijalno omogućilo Kini da prva sleti na Mjesec nakon Apolla 17.
"Postoji mogućnost da Kina prva stigne na Mjesec", naglašava Parker.
Kina je identificirala 14 potencijalnih mjesta slijetanja, uključujući Rimae Bode blizu lunarnog ekvatora. "Slijetanje na Rimae Bode bilo bi kao otvaranje visoko rezolucijske povijesne knjige života Mjeseca," kaže za Nature Jun Huang, planetarni znanstvenik na Kineskom sveučilištu geoznanosti u Wuhanu, koji je zajedno s kolegama u ožujku objavio znanstvenu analizu tog lokaliteta na Mjesecu. Smatra se da taj lokalitet sadrži materijale dubokog lunarnog plašta i ostatke od davnih udara, pružajući uvid u evoluciju Mjeseca, ali i Zemlje.
I SAD, i Kina, zainteresirane su za južni pol Mjeseca zbog potencijalne vode u obliku leda, koja se potencijalno može pretvoriti u raketno gorivo. Kina planira zajedno s Rusijom izgraditi stalnu lunarnu bazu, Međunarodnu lunarnu istraživačku stanicu (ILRS), koja bi trebala započeti djelovati u 2030-ima i koja bi služila za geološka istraživanja i astronomiju, priopćila je Kineska nacionalna svemirska uprava.
Za SAD je to utrka, a za Kinu?
Iako povratak na Mjesec izgleda kao nova utrka između dvije velesile, ovog puta SAD-a i Kine, čini se da samo jedna strana to zapravo shvaća kao utrku.
"SAD je taj koji se natječe s Kinom, a ne obrnuto", kaže za Nature Namrata Goswami, stručnjakinja za svemirsku sigurnost na Sveučilištu Johns Hopkins.
Parker pak napominje da Kina traži, i nacionalni prestiž, i znanstvena istraživanja. "Oni odbacuju naziv svemirske utrke", kaže.
Clive Neal, planetarni geolog s američkog Sveučilišta Notre Dame ističe pak da Kine ne mari za konkurenciju previše. "Kina ne treba konkurenciju… Oni rade ono što žele", rekao je za Nature.