"Svaka upotreba kemijskog oružja iz temelja bi promijenila prirodu sukoba. Bilo bi to očito kršenje međunarodnog prava, a imalo bi široko rasprostranjene i teške posljedice", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg uoči današnjeg izvanrednog samita čelnika NATO-a na kojemu će se videolinkom čelnicima Saveza obratiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
"Ozbiljnost upotrebe kemijskog oružja, naravno, postaje još očitija znajući da uvijek postoji rizik od kontaminacije. Mogli bismo vidjeti širenje kemijskih agensa i na teritorij NATO-a", rekao je.
Međutim, kakav bi odgovor NATO-a bio na takav napad, glavni tajnik nije rekao.
Rat u Ukrajini nazvao je "najozbiljnijom sigurnosnom krizom u generaciji" i najavio da će čelnici NATO-a danas razgovarati i o "dugoročnom resetiranju odvraćanja i obrane". Saveznici moraju učiniti više, poručio je i dodao da očekuje od NATO čelnika da se slože o ubrzanju investicija u obranu: "Današnji sastanak pokazat će važnost da se Sjeverna Amerika i Europa zajednički suočavaju s krizom".
Na današnjem samitu razgovarat će se, između ostalog, i o daljnjem jačanju obrane na istočnom krilu Saveza, a Stoltenberg je kazao da je prvi korak ''uspostava četiri nove borbene skupine na istočnom krilu Alijanse - u Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Slovačkoj".
''Predsjednik Putin je napravio veliku grešku - pokrenuo je rat, i to protiv neovisne suverene nacije. Podcijenio je snagu ukrajinskog naroda, hrabrost ukrajinskog naroda i oružanih snaga, pa stoga i nailazi na mnogo veći otpor nego što se očekivalo. Moramo se na neki način pozabaviti akcijama koje vidimo da Rusija čini u Ukrajini. I to je ujedno i razlog zašto smo značajno pojačali potporu Ukrajini, te zašto smo povećali prisutnost NATO trupa u istočnom dijelu Saveza i povećali spremnost naših postrojbi. Činimo to kako bismo mogli odgovoriti i odgovoriti na svaku prijetnju, bilo kakav izazov našoj sigurnosti'', kazao je Stoltenberg.
Podsjetio je da NATO saveznici pružaju Ukrajini mnogo različitih vrsta podrške, ali i naglasio: ''Također smo jasno dali do znanja da nećemo slati NATO trupe u zemlju, niti NATO avione u zrak. Činimo to jer imamo odgovornost osigurati da ovaj sukob ne eskalira izvan Ukrajine. To će uzrokovati još više patnje, još više smrti, još više razaranja. A proglasiti zonu zabrane letova iznad Ukrajine znači da je moramo nametnuti što bi značilo da moramo masovno napasti ruske protuzračne obrambene sustave u Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini i također biti spremni obarati ruske avione, a onda će rizik za rat između NATO-a i Rusije biti vrlo visok''.
Stoltenberg je pozvao Kinu da se pridruži ostatku svijeta u jasnoj osudi ruske invazije Ukrajine te da da ne pruža političku niti bilo kakvu materijalnu potporu ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Stoltenberg produžuje mandat za godinu dana zbog rata u Ukrajini
S obzirom na to mu mandat ističe 1. listopada te da je trebao preuzeti ulogu guvernera središnje banke u Norveškoj krajem 2022. godine, ali se uslijed svih događanja nedavno počela spominjati ideja da mu se produži mandat na još godinu dana, novinari su Stoltenberga upitali hoće li ostati na toj funkciji još neko vrijeme.
Pogotovo nakon što su jutros norveška televizija TV2 i dnevnik Dagens Naeringsliv, pozivajući se na neimenovane izvore, objavili da će produžiti svoj mandat za još jednu godinu zbog rata u Ukrajini.
Međutim, Stoltenberg produžetak nije želio komentirati i samo je kratko poručio da je ta odluka na čelnicima NATO-a.
Inače, Stoltenberg, ekonomist po obrazovanju i bivši čelnik norveške Laburističke stranke, bio je norveški premijer od 2000. do 2001. te od 2005. do 2013. Godinu dana kasnije postao je glavni tajnik NATO-a, a ranije je bio i na pozicijama norveškog ministra financija i energetike.
Više o ratu u Ukrajini iz minute u minutu čitajte >> OVDJE.