"Sramota je da dolazi do ovakvog neuspjeha", kazao je Fuele koji je u ponedjeljak u Sarajevu više od osam sati bez uspjeha posredovao u pregovorima čelnika sedam najutjecajnijih parlamentarnih stranaka u BiH o načinu provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".
"Ja sam zaključio svoj angažman na ovom pitanju", kazao je Fuele istaknuvši kako je sada na institucijama BiH da preuzmu odgovornost.
Nakon susreta s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom te predsjednicima vlada Federacije BiH Nerminom Nikšićem i Republike Srpske Željkom Cvijanović Fuele je neuspjeh sastanka održanog dan ranije okvalificirao kao "iznimno razočaravajući".
"Provedba presude (Sejdić-Finci) nije umjetno pitanje, nego je to međunarodna obveza BiH", kazao je Fuele dodajući kako je to ujedno ključ napretka BiH ka EU. Podsjetio je kako o tome ovisi podnošenje molbe BiH za priznavanje statusa kandidata za članstvo u EU. Riječ je o provedbi presude Europskog suda kojom se treba osigurati ravnopravnost nacionalnih manjina u izbornom procesu, no način primjene dugo je vremena već predmet sporenja među političarima u BiH.
"Mitom" je nazvao tvrdnje kako je ovo "virtualno pitanje" ustvrdivši kako provedba presude zapravo bitno utječe na život građana BiH, a ujedno je "most između Daytona i Bruxellesa".
Povjerenik EU za proširenje: Europska integracija BiH ključ rješavanja problema
"Sinoć su neki učinili sve što su mogli, a neki su govorili, no nisu učinili nikakav iskreni napor", kazao je Fuele no nije izravno imenovao one koji nisu željeli dogovor. Dodao je kako su tijekom pregovora "neki pokušavali uključiti i druge teme" koje se ne tiču same presude.
"Ovo nije bio moj, nego neuspjeh političara BiH", ustvrdio je Fuele podsjećajući na cijeli niz "besanih noći" tijekom kojih se pregovaralo, a u tome su sudjelovali i predstavnici drugih institucija poput Vijeća Europe, ali i američke administracije.
Fuele je suglasan da u BiH postoje i važnija pitanja od presude "Sejdić-Finci" no rješavanje tog pitanja ostaje preduvjet za primjenu drugih mehanizama koje EU ima a pomogli bi rješavanju i tih ostalih problema.
Za razliku od ocjene razgovora s političarima u BiH, Fuele je "vrlo konstruktivnim" ocijenio one vođene s predstavnicima civilnog društva u BiH i sudionicima plenuma građana u Sarajevu i Tuzli. "Jasno je da politički sustav u BiH mora postati odgovorniji prema građanima", kazao je Fuele.
Političare u BiH pozvao je da zahtjeve građana ne ignoriraju i da ih slušaju, kao i da se izbjegne svako nasilje koje bi prouzročilo daljnje pogoršavanje stanje.
Po Fueleovim riječima, sada su na dnevnom redu "tri nove inicijative" kroz koje će se EU nastaviti angažirati u BiH. Prva je jačanje "gospodarskog upravljanja" zemljom i to je inicijativa koja će formalno biti pokrenuta idućeg tjedna.
"Pomoći ćemo BiH da pripremi državni program za gospodarske reforme", kazao je Fuele dodajući kako to znači nastojanje da se potakne rast na planu transporta, telekomunikacija i energetike kako bi se ojačala konkurentnost BiH te rast njezina gospodarstva i zapošljavanje. Sve to bi opet trebalo biti povezao s provedbom IPA programa.
"Drugo je uspostava zajedničke radne skupine BiH i EU koja bi trebala ubrzati provedbu projekata što ih financira Unija", kazao je Fuele podsjetivši kako je riječ o programima vrijednim gotovo 400 milijuna eura. Od toga bi trebale uslijedile izravne koristi, posebice za malo i srednje poduzetništvo ali i jačanje pravosudnog sustava, drži Fuele.
"Treće, ponudili smo proširiti dijalog o pravosuđu na neke od elemenata poglavlja 23 zajedničke stečevine EU, a posebice na borbu protiv korupcije. EU kani u to uključiti strukture civilnog društva. Prvi sastanak na tom planu trebao bi uslijediti početkom ožujka", poručio je Fuele. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook