"Uplitanje Rusije u izborne procese drugih država je danas tema o kojoj se gotovo svakodnevno govori, kako na stranicama svjetskih medija, tako i putem izjava dužnosnika raznih država", rekao je Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova Crne Gore.
To se uplitanje provodi, objasnio je, kibernetičkim napadima, snažnom propagandom, izdašnim financijskim pomaganjem strankama koje se protive NATO-u ili EU-u, obavještajnim radom.
U skladu s doktrinom hibridnog ratovanja ovakve akcije ne provode službene ruske institucije pa Moskva najčešće može reći da iza takvih akcija ne stoji, niti da je s njima upoznata, dodaje Darmanović.
"Ali s druge strane upornim istraživačkim radom se može jasno pokazati bliska povezanost s državnim subjektima", rekao je.
"Sve to se događalo u vrijeme listopadskih izbora u Crnoj Gori, ali s jednom velikom razlikom - u našoj zemlji pokušan je i otvoreni državni udar, uključujući i napad na bivšeg predsjednika vlade. Kako dosadašnji tijek istrage naznačuje, organizatori ove akcije bili su pripadnici ruske obavještajne zajednice", naglašava Darmanović.
Rusija se u izborni proces u Crnoj Gori uplela pružajući političku, financijsku i medijsku podršku onim snagama u Crnoj Gori koje do dana današnjeg, ni poslije deset godina, nisu prihvatile činjenicu da je Crna Gora samostalna država i da njezina samostalnost neminovno znači članstvo u NATO-u, rekao je.
"Svi njihovi napori bili su motivirani samo jednim ciljem – da se spriječi ulazak Crne Gore u NATO", naglasio je šef crnogorske diplomacije.
"Ne očekujemo da će ovaj pritisak stati samim tim što ćemo postati članica NATO-a, ali će tada klima biti drugačija i kao članica kolektivnog sustava sigurnosti s takvim izazovima ćemo se lakše nositi", ocjenjuje Darmanović.
Govoreći o reakcijama EU-a i NATO-a na te događaje Darmanović je rekao da su crnogorski partneri u tim dvjema integracijama prvo i sami bili zatečeni, kao i cijela crnogorska javnost, no da Crna Gora, nakon što im je predočeno činjenično stanje, u rasvjetljavanju čitavog slučaja i opsežnoj istrazi koja se još uvijek vodi, ima njihovu značajnu potporu i pomoć.
Izvanparlamentarno djelovanje oporbe
Odgovarajući na pitanje o potpori srpskim i ruskim nacionalistima u Crnoj Gori, prije svega među nekim čelnicima oporbe, crnogorski šef diplomacije kazao je kako je posebni državni tužitelj proširio istragu na neke od čelnika Demokratskog fronta, iznoseći sumnju da su bili umiješani u cijeli scenarij državnog udara i da je on pripreman u njihovu korist. Dodao je da će sudski proces pokazati je li ova sumnja bila osnovana.
Darmanović također ističe da oporba od 16. listopada nije ušla u parlament, već ga bojkotira, unatoč izvješću međunarodnih organizacija i institucija, poput OESS-a i Vijeća Europe, o tome da su izbori provedeni na legalan i legitiman način te da se radilo o slobodnim i poštenim izborima.
Postoji i niz preporuka o tome kako se izborni ambijent može poboljšati, kaže Darmanović dodajući da ih vlada prihvaća kao dobrodošle i spremna ih je implementirati.
No crnogorska oporba, navodi, ostala je usamljena u osporavanju legalnosti i legitimnosti listopadskih izbora, pri čemu oporbene stranke nisu dosljedne, jer su bez problema preuzele vlast i formirale gradske uprave u općinama (Budva, Kotor) gdje su pobijedile, a bojkotiraju vlast na nacionalnoj razini na kojoj su izgubile.
EU i SAD odbacuju politiku bojkota i kontinuirano traže od oporbe povratak uobičajenim formama djelovanja u demokratskom sustavu odnosno povratak u parlament, ističe Darmanović, a situacijom nisu zadovoljni ni crnogorska vlada i parlamentarna većina, koje smatraju da politička zategnutost ne donosi nikome ništa dobro.
Crnogorski ministar istaknuo je da njegova zemlja vrlo cijeni konstruktivno stajalište Srbije u rasvjetljavanju pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, kada je uhićena i skupina srbijanskih državljana.
Dodaje da je i kasnije nastavljena komunikacija između nadležnih policijskih službi, tužiteljstava i ministarstava pravosuđa te da su u prvom razdoblju istrage premijer Aleksandar Vučić i srbijanska vlada pružili veliku pomoć crnogorskim službama s obzirom na to da je teritorij njihove zemlje bio zloupotrijebljen za pripremu akcija.
Darmanović ističe da, usporedno s težnjom za ulazak u članstvo EU-a i NATO-a, crnogorska vanjska politika iznimnu važnost pridaje razvoju i jačanju dobrosusjedskih odnosa i sveukupnoj regionalnoj stabilnosti i prosperitetu.
Crna Gora kroz različite inicijative ostvaruje konkretne oblike suradnje sa zemljama zapadnog Balkana, pri čemu se posebice izdvaja suradnja zemalja regije u okviru Berlinskog procesa, inicijative koju je pokrenula Njemačka i koja u velikoj mjeri pomaže u realizaciji ključnih infrastrukturnih i energetskih projekata koji će doprinijeti pojedinačnom i ukupnom razvoju regije.
Prevlaka nije otvoreno pitanje
Crna Gora i Hrvatska dvije su prijateljske zemlje s bliskom suradnjom na temama u obostranom interesu, a razgraničenje na Prevlaci nije otvoreno političko pitanje, kazao je za Hinu crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.
Darmanović je u intervjuu za Hinu govorio o bilateralnim odnosima, razgraničenju na Prevlaci i novoj formi regionalne suradnje - Jadranskoj trilaterali.
"Razgraničenje na Prevlaci za nas nije otvoreno pitanje u političkom smislu", naglasio je Darmanović.
Imamo Protokol o privremenom režimu iz 2002. koji se bez većih problema provodi u praksi, dodao je.
"Dvije zemlje o ovom pitanju razgovaraju otvoreno, konstruktivno, u prijateljskoj atmosferi i ako ne uspijemo sami doći do obostrano prihvatljivog rješenja, definirat ćemo načn za zajednički nastup pred međunarodnim institucijama", rekao je šef crnogorske diplomacije.
Darmanović je pozdravio nedavno pokretanje Jadranske trilaterale, Hrvatske, Albanije i Crne Gore, usmjerene na jačanje suradnje u integracijskim procesima, gospodarstvu i sigurnosnim pitanjima.
"Hrvatska je pokrenula tu inicijativu. Prvenstveno se radi o potrebi da se suradnja triju jadranskih država, sadašnjih i buduće članice NATO-a, koje dijele zajedničke vrijednosti i imaju odlične odnose, produbi i obogati konkretnim aktivnostima i projektima koji će doprinijeti stabilnosti, sigurnosti i ekonomskom napretku regije", kaže Darmanović i naglašava da je nakon nedavnog incijalnog sastanka u Splitu Jadranska trilaterala sada i formalni regionalni mehanizam suradnje.
Na području sigurnosne suradnje dogovoreno je da se poseban fokus stavi na borbu protiv terorizma i radikalizma, te da se promovira program UNDP-a o prevenciji zagađenja Jadranskog mora i obalnog područja, kaže Darmanović.
"Prihvaćen je i hrvatski prijedlog da se u energetici zajednički nastupi prema Europskoj komisiji i traži da se Jadransko-jonski plinovod ponovo uključi na listu projekata od zajedničkog interesa, što daje prednost u korištenju fondova EU-a", rekao je crnogorski ministar.
Predviđeno je i jačanje zajedničkog angažmana triju zemalja u razvoju turizma, prometne infrastrukture i u tom smislu podržana je izgradnja Jadransko-jonske autoceste, zaključio je crnogorski ministar. (Hina)