Okidač masovnim prosvjedima bile su dvije tragedije s početka svibnja, u kojima je u beogradskoj osnovnoj školi i selima u okolici Mladenovca ubijeno 18 osnovnoškolaca i mladih, a 20 ih je ranjeno, što je potaknulo masovne građanske prosvjede i kritike vlasti za toleriranje i promicanje nasilja u javnom prostoru i medijima.
Građane je na prosvjed "Srbija protiv nasilja" pozvala proeuropska oporba, a na popisu njihovih zahtjeva su ostavke visokih policijskih dužnosnika koje drže krivima za posljedice poticanja i toleriranja nasilja u javnosti, te uskraćivanje nacionalne frekvencije privatnim provladinim televizijama koje nekritički promiču nasilje i mržnju u svojim programima.
Vlast je te prosvjede, kojima su u dva navrata više sati blokirane ključne prometnice u Beogradu, nazvala zlouporabom tragedija i "ogoljenim lešinarenjem". Srbijanski predsjednik i vođa vladajuće srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić uzvratio je pozivom svojim pristašama na miting "najveći ikad", nazivajući ga skupom "Srbija nade".
Svaki od tri građanska prosvjeda koje je animirala proeuropska oporba bio je masovniji od prethodnog, uz procjene da je na drugom bilo 50.000 ljudi, a na trećem i do 100.000, dok je Vučić tvrdio da ih je bilo 9000 i 11.000.
Istodobno, Vučić očekuje da će skup pristaša i članova SNS-a masovnošću nadmašiti sve prethodne građanske prosvjede na kojima su i sve glasniji zahtjevi za njegovima povlačenjem s čela države, premda je tek na početku druge godine drugog petogodišnjeg mandata.
Građanski prosvjedi su zbog skupa potpore Vučiću pomjereni s petka na subotu, a najavljeno je da će prosvjednici napraviti prsten oko kvarta gdje je sjedište Radio-televizije Srbije, javnog servisa koji je na meti oporbe i javnosti uz osude da je naklonjen vlasti i ne izvještava u općem interesu.
Vučić: "U Srbiji neće biti Majdana"
Vučić je u međuvremenu, aludirajući na smjenu vlasti u Ukrajini prosvjedima na kijevskom trgu Majdan 2014., poručio da "u Srbiji neće biti Majdana" i da se vlast neće mijenjati na ulici već na izborima, a nagovijestio je da bi mogli biti već ove jeseni.
Bili bi to drugi izvanredni izbori za manje od dvije godine, premda vladajuća koalicija koju predvode Vučićevi naprednjaci ima komotnu većinu u parlamentu, ali i sve glasniju i lijevu i desnu oporbu koja ukazuje na sve dulji popis kritika aktualnoj vlasti.
Vučić i SNS na vlasti su od 2012., a redovite izborne cikluse često su prekidali izvanrednim izborima, ovisno o procjeni političke snage i potpore koju su u tim razdobljima imali.
Srbija, inače, ni četvrtu godinu za redom, nije svrstana među demokratske zemlje, već u "hibridne ili tranzicijske režime" u kojima su demokratske institucije krhke, a izazovi u zaštiti političkih prava i građanskih sloboda "značajni", pokazalo je posljednje izvješće "Države u tranziciji 2023." američke organizacije Freedom House (FH).
Vučić se, po ocjeni FH-a, održao na vlasti tako što je sebe postavio kao ključnu ličnost za domaću i regionalnu bezbednost, koristeći razne krize koje je sam pravio kako bi skretao pažnju sa toga što njegova vlada preuzima medije i ućutkuje kritičare iz civilnog društva.
U međuvremenu, ocjene u srbijanskoj javnosti su da Vučić pozivom na "najveći skup ikad" želi izravno izmjeriti rejting i pokazati da poslije više od dva milijuna glasova na predsjedničkim izborima u travnju 2022. i dalje uživa iznimnu potporu.
No, posljednjih dana pojavilo se više informacija koje ukazuju da Vučićeva SNS poseže za izravnim pristicima na uposlenike u javnim poduzećima, u kojima imaju svoje namještenike, da sudjeluju na prosvjedu "Srbija nade" u petak popodne u središtu Beograda.
Naprednjaci su za potrebe prijevoza pristaša iz cijele Srbije navodno angažirali čak 2.200 autobusa.
Samo dan nakon tog skupa u Beogradu, SNS će održati stranačku skupštinu u Kragujevcu gdje se, kako je ranije najavio Vučić, očekuju neke "sudbonosne odluke".