Od 225 prisutnih zastupnika u parlamentu, za vladu je glasalo 157, a protiv 68. Brnabić je rekla da će apsolutni prioritet biti energetika koju je nametnuo rat u Ukrajini.
Dodala je da će i u novom mandatu biti premijerka u zemlji koja odbija uvesti sankcije Rusiji, unatoč pozivima EU i zapadnih dužnosnika da to učini.
Po njezinim riječima, Srbija bez obzira na sve probleme i mnoga neslaganja ostaje opredjeljena za članstvo u Uniji i nastavlja raditi na reforma i euorintegracijama Srbije.
Vlada ostaje posvećena i dijalogu s Kosovom, ali prije bilo kakvih dogovora o daljim sporazumima o normalizaciji, Briselski sporazum mora biti u potpunosti implementiran, istaknula je.
Europska unija i njezini partneri, posebno SAD, inzistiraju na tome da Srbija i Kosovo postignu sveobuhvatni dogovor čiji bi krajnji ishod trebalo biti uzajamno priznanje i članstvo Kosova u Ujedinjenim narodima, ali Srbija ustajava u politici integriteta i suvereniteta koji su određen nacionalnim Ustavom.
Odgovarajući na optužbe oporbe da nova vlada ne će biti ni prozapadna, ni proruska već "provučićevska", Brnabić je rekla da nije uvreda ako se kaže da je ova vlada "provučićevska", jer je to "sinonim za prosrpsku vladu".
U novoj vladi neće biti dosadašnjih ministara obrane Nebojše Stefanovića, unutarnjih poslova Aleksandra Vulina, ministrice energetike i rudarstva Zorane Mihajlović te ministrice eurointegracija Jadranke Joksimović.
Jedan od novih ministara je čelnik vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov koji će voditi resor ljudskih i manjinskih prava. To je prvi put da je predstavnik hrvatske manjine član srbijanske vlade.
Žigmanov: "Ovo je dosljedno zalaganje za demokraciju i prava hrvatske zajednice"
U izjavi vojvođanskom tjedniku "Hrvatska riječ“, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) rekao je kako to doživljava kao priznanje za dosljedno zalaganje za demokraciju i za prava hrvatske zajednice.
"Kroz ovu gestu našeg sudjelovanja u vladi Srbije može se iščitavati da će i država promijeniti svoje politike kada je u pitanju rješavanje naših problema. Naravno, to je priznanje da se u našoj borbi za svoja manjinska prava nismo zalagali za interese samo Hrvata, već smo prepoznati kao subjekti koji se dosljedno i cjelovito zalažu za sveukupni boljitak pripadnika manjinskih zajednica, što naravno utječe i na razvoj Srbije kao pluralnog i tolerantnog društva", izjavio je Žigmanov.
Ističući kako se DSHV nametnuo kao "nezaobilazni politički faktor", čelnik stranke je rekao da "nitko nije poslao poruku izričitog neslaganja, osim nekoliko dežurnih zanovijetala".
"Sve to govori da su Hrvati u Srbiji ovu priliku doživjeli na relaksirajući način s jednim olakšanjem kada je u pitanju negativna percepcija koju imamo u području javnosti i djelomice u političkom polju", kazao je Žigmanov.
DSHV je godinama od vlasti u Srbiji tražio primjenu Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina koji je potpisala s Hrvatskom, prema kojemu su države obvezne osigurati zastupljenost u predstavničkim i državnim tijelima.
Ta je stranka tražila ostvarenje prava na zajamčeni mandat u parlamentima različitih razina vlasti i razmjernu zastupljenost po modelu koji se u Hrvatskoj primjenjuje za srpsku manjinu.